(Beta) – Distribucija vakcina u SAD koje bi prioritetne grupe trebalo da primaju od danas predstavlja izazov zapanjujućih razmera i jednu od najkomplikovanijih logističkih misija u istoriji SAD koju su američki zvaničnici uporedili s Danom D, kao početkom kraja pandemije koja je poremetila ekonomiju i svakodnevni život, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) ocenu svetskih medija.

Avioni i kamioni počeli su prevoz prvih odobrenih vakcina protiv korona virusa širom SAD ovog vikenda kako bi skoro tri miliona doza stiglo do bolnica u svih 50 saveznih država, piše Fajnenšel tajms.

Posle odluke američke Uprave za hranu i lekove u petak, 11. decembra, da odobri vakcinu Fajzera i Bionteka, u subotu su radnici u fabrikama u Viskonsinu i Mičigenu počeli da pakuju doze koje će prevesti Ju-Pi-Es i Fedeks.

Prvo će biti distribuirano 2,9 miliona doza, dok će još 2,9 miliona biti poslato za drugu vakcinaciju posle tri nedelje. Još 500.000 doza se drži u rezervi za vanredne situacije.

Prve pošiljke će u ponedeljak biti na 145 lokacija u 50 država – uglavnom u velikim bolnicama koje mogu da čuvaju vakcinu na minus 70 stepeni celzijusa, dok će prve vakcine van zdravstvenih ustanova biti date ubrzo posle toga.

Vakcine će stići na još 425 lokacija u utorak, a zatim na 66 u sredu.

Američki general Gustave Perna zadužen za distribuciju vakcina insistirao je da su SAD na putu da do kraja godine dostave 40 miliona doza, mada to zavisi da li će Modernina vakcina biti odobrena ove nedelje, navodi Fajnenšl tajms, dodajući da se odbor naučnih savetnika sastaje u četvrtak, 17. decembra, kako bi izdao preporuku o zahtevu Moderne Upravi za hranu i lekove.

Amerikanci će početi da primaju vakcine u ponedeljak nakon što je tokom vikenda ponovo zabeležen rekordan broj umrlih od korona virusa u jednom danu, ukazuje BBC.

U subotu je u SAD, prema univerzitetu Džons Hopkins, zabeleženo 3.309 smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19, što je najviše umrlih u jednom danu bilo gde u svetu, ističe BBC, dodajući da je broj umrlih u od korona virusa u SAD naglo počeo da raste u novembru.

Očekuje se da američke zdravstvene vlasti daju prioritet zdravstvenim radnicima i stanarima domova za stare, navodi BBC, ukazujući da će Amerikanci koji nisu u najprioritetnijim grupama verovatno moći da dobiju vakcinu u januaru, dok će u aprilu biti opšte dostupna.

Odobrenjem za Fajzer-Biontek vakcinu počela je jedna od najkomplikovanijih logističkih misija u istoriji SAD, obeležavajući novu fazu pandemije, ocenjuje Vašington post, ukazujući da su američki zvaničnici uporedili početak distribucije sa savezničkom invazijom na Normandiju u junu 1944.

General Perna, koji nadzire distribuciju, rekao je da je subota bila „Dan D“.

„Dan D bio je ključna prekretnica u Drugom svetskom ratu; to je bio početak kraja“, rekao je Perna i dodao „Dan D je bio početak kraja i tu smo danas.“

Stručnjaci, medjutim, kako navodi američki list, upozoravaju da imunizacija u ranim fazama neće suzbiti intenziviranje pandemije i ističu da su i dalje neophodne mere predostrožnosti.

Posle odobrenja FDA, Fajzerovu vakcinu je podržao i savetodavni odbor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koji je izrazio uznemirenost zbog manjka resursa koji su na raspolaganju vlastima u saveznim državama i lokalnim vlastima za vakcinaciju, u odnosu na milijarde dolara poreskih obveznika posvećenih ubrzanju distribucije vakcine.

Vakcine stižu u bolnice prepune pacijenata s COVID-19. Prema podacima Vašington post, u subotu je u bolnicama širom SAD bilo više od 108.000 hospitalizovanih s korona virusom. Te bolnice se suočavaju s etičkim i logističkim izazovima o vakcinama.

U nekim institucijama će prioritet imati radnici u odeljenjima za intenzivnu negu, dok će u drugim prednost imati oni koji rade na održavanju ili s pacijentima s rakom i novorodjenim bebama.

Takodje je dilema da li vakcine prvo dati onima pod punom zaštitnom opremom ili onima koji nose samo maske a možda dolaze u kontakt s asimptomatskim slučajevima.

Najambicioznija kampanja vakcinisanja u američkoj istoriji je „izazov zapanjujućih razmera“, ocenjuje Njujork tajms i ukazuje da je početak vakcinisanja prvi korak ka cilju da se do proleća imunizuje dovoljno Amerikanaca kako bi se konačno zaustavilo širenje virusa koji je ubio skoro 300.000 ljudi u SAD, poremetio privredu, obrazovni sistem i svakodnevni život.

Mada je brz razvoj vakcine i njeno odobrenje na osnovu podataka koji pokazuju da je efikasna 95 odsto, trijumf medicinske nauke, mnogo toga, naglašava list, u komplikovanoj sledećoj fazi može da podje naopako.

Jedno od najvećih otvorenih pitanja je koliko će Amerikanaca – uključujući i one iz zdravstvenog sektora – oklevati da primi vakcinu, ukazuje Njujork tajms.

Anketa centra Pju (Pew) sprovedena krajem novembra ustanovila je da je 18 odsto reklo da „definitivno ne bi“ primilo vakcinu da je „dostupno danas“, a 21 odsto da „verovatno ne bi“.

Avioni i kamioni počeli su prevoz prvih odobrenih vakcina protiv korona virusa širom SAD ovog vikenda kako bi skoro tri miliona doza stiglo do bolnica u svih 50 saveznih država, piše Fajnenšel tajms.

Posle odluke američke Uprave za hranu i lekove u petak, 11. decembra, da odobri vakcinu Fajzera i Bionteka, u subotu su radnici u fabrikama u Viskonsinu i Mičigenu počeli da pakuju doze koje će prevesti Ju-Pi-Es i Fedeks.

Prvo će biti distribuirano 2,9 miliona doza, dok će još 2,9 miliona biti poslato za drugu vakcinaciju posle tri nedelje. Još 500.000 doza se drži u rezervi za vanredne situacije.

Prve pošiljke će u ponedeljak biti na 145 lokacija u 50 država – uglavnom u velikim bolnicama koje mogu da čuvaju vakcinu na minus 70 stepeni celzijusa, dok će prve vakcine van zdravstvenih ustanova biti date ubrzo posle toga.

Vakcine će stići na još 425 lokacija u utorak, a zatim na 66 u sredu.

Američki general Gustave Perna zadužen za distribuciju vakcina insistirao je da su SAD na putu da do kraja godine dostave 40 miliona doza, mada to zavisi da li će Modernina vakcina biti odobrena ove nedelje, navodi Fajnenšl tajms, dodajući da se odbor naučnih savetnika sastaje u četvrtak, 17. decembra, kako bi izdao preporuku o zahtevu Moderne Upravi za hranu i lekove.

Amerikanci će početi da primaju vakcine u ponedeljak nakon što je tokom vikenda ponovo zabeležen rekordan broj umrlih od korona virusa u jednom danu, ukazuje BBC.

U subotu je u SAD, prema univerzitetu Džons Hopkins, zabeleženo 3.309 smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19, što je najviše umrlih u jednom danu bilo gde u svetu, ističe BBC, dodajući da je broj umrlih u od korona virusa u SAD naglo počeo da raste u novembru.

Očekuje se da američke zdravstvene vlasti daju prioritet zdravstvenim radnicima i stanarima domova za stare, navodi BBC, ukazujući da će Amerikanci koji nisu u najprioritetnijim grupama verovatno moći da dobiju vakcinu u januaru, dok će u aprilu biti opšte dostupna.

Odobrenjem za Fajzer-Biontek vakcinu počela je jedna od najkomplikovanijih logističkih misija u istoriji SAD, obeležavajući novu fazu pandemije, ocenjuje Vašington post, ukazujući da su američki zvaničnici uporedili početak distribucije sa savezničkom invazijom na Normandiju u junu 1944.

General Perna, koji nadzire distribuciju, rekao je da je subota bila „Dan D“.

„Dan D bio je ključna prekretnica u Drugom svetskom ratu; to je bio početak kraja“, rekao je Perna i dodao „Dan D je bio početak kraja i tu smo danas.“

Stručnjaci, medjutim, kako navodi američki list, upozoravaju da imunizacija u ranim fazama neće suzbiti intenziviranje pandemije i ističu da su i dalje neophodne mere predostrožnosti.

Posle odobrenja FDA, Fajzerovu vakcinu je podržao i savetodavni odbor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koji je izrazio uznemirenost zbog manjka resursa koji su na raspolaganju vlastima u saveznim državama i lokalnim vlastima za vakcinaciju, u odnosu na milijarde dolara poreskih obveznika posvećenih ubrzanju distribucije vakcine.

Vakcine stižu u bolnice prepune pacijenata s COVID-19. Prema podacima Vašington post, u subotu je u bolnicama širom SAD bilo više od 108.000 hospitalizovanih s korona virusom. Te bolnice se suočavaju s etičkim i logističkim izazovima o vakcinama.

U nekim institucijama će prioritet imati radnici u odeljenjima za intenzivnu negu, dok će u drugim prednost imati oni koji rade na održavanju ili s pacijentima s rakom i novorodjenim bebama.

Takodje je dilema da li vakcine prvo dati onima pod punom zaštitnom opremom ili onima koji nose samo maske a možda dolaze u kontakt s asimptomatskim slučajevima.

Najambicioznija kampanja vakcinisanja u američkoj istoriji je „izazov zapanjujućih razmera“, ocenjuje Njujork tajms i ukazuje da je početak vakcinisanja prvi korak ka cilju da se do proleća imunizuje dovoljno Amerikanaca kako bi se konačno zaustavilo širenje virusa koji je ubio skoro 300.000 ljudi u SAD, poremetio privredu, obrazovni sistem i svakodnevni život.

Mada je brz razvoj vakcine i njeno odobrenje na osnovu podataka koji pokazuju da je efikasna 95 odsto, trijumf medicinske nauke, mnogo toga, naglašava list, u komplikovanoj sledećoj fazi može da podje naopako.

Jedno od najvećih otvorenih pitanja je koliko će Amerikanaca – uključujući i one iz zdravstvenog sektora – oklevati da primi vakcinu, ukazuje Njujork tajms.

Anketa centra Pju (Pew) sprovedena krajem novembra ustanovila je da je 18 odsto reklo da „definitivno ne bi“ primilo vakcinu da je „dostupno danas“, a 21 odsto da „verovatno ne bi“.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.