Potražnja za „opasnim i neregulisanim“ sprejevima za tamnjenje koji se ušmrkavaju raste pod uticajem influensera, upozoravaju nadležni organi, prenosi Gardijan.

I pre nekoliko godina pisalo se o pomenutim sprejevima koji su postali TikTok trend i time pojačali potražnju među mladima. Želja za preplanulim izgledom nadvladala je sva moguća upozorenja o štetnosti takvih kozmetičkih preparata.

Sprejevi za tamnjenje koji se ušmrkavaju, a koji su povezani sa rakom kože, problemima sa disanjem i drugim zdravstveno rizičnim kozmetičkim proizvodima, predstavljaju jednu od najvećih pretnji po potrošače, upozorili su britanski inspektori iz sektora za nadzor tržišta.

Potražnja za ovim „opasnim i neregulisanim“ sprejevima za pospešivanje tamnjenja kože, koju podstiču influenseri na društvenim mrežama, mogla bi da dostigne razmere kakve je već dostiglo korišćenje elektronskih cigareta među mladima, saopštio je Kraljevski institut za nadzor tržišta (Chartered Trading Standards Institute – CTSI).

Ovi sprejevi sadrže supstance poput melanotana 2 – sintetičkog hormona koji nije odobren za upotrebu u Velikoj Britaniji – a koji može izazvati mučninu, povraćanje, povišen pritisak, probleme sa bubrezima i povećan rizik od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

Sprejevi se nanose u nozdrve, čime se melanotan 2 direktno unosi u organizam. Ova supstanca stimuliše proizvodnju melanina, pigmenta koji tamni kožu. Iako je navodno efikasan i bez izlaganja UV zračenju, efekti su izraženiji kada se koristi uz sunčanje ili solarijum.

Inspektori su izrazili dodatnu zabrinutost zbog pojave sprejeva sa ukusima – poput breskve, žvake ili limete – koji mogu delovati privlačno mladima.

Tržište proizvoda za samopotamnjivanje procenjeno je na 582,2 miliona funti i očekuje se da poraste na 746,3 miliona do 2027. godine, prema izveštaju THG Labs-a, što dodatno izaziva bojazan da bi se sprejevi za nos mogli nadovezati na taj rastući trend uprkos zdravstvenim rizicima.

Na društvenim mrežama mogu se videti snimci preplanulih korisnika koji promovišu ove proizvode. CTSI je saopštio da mnogi od tih „beskrupuloznih prodavaca“ nude i druge preparate za tamnjenje, uključujući kapi i gumene bombone koje se gutaju.

Ričard Najt, vodeći inspektor za kozmetiku i proizvode za lepotu u CTSI-ju, pozvao je potrošače da preispitaju tvrdnje koje iznose influenseri na internetu, upozorivši da ni oni sami često ne razumeju u potpunosti rizike.

Za razliku od klasičnih kozmetičkih proizvoda, sprejevi za tamnjenje koji se ušmrkavaju uglavnom ne prolaze stručne bezbednosne provere, a upozorenja o rizicima i uputstva za bezbedno korišćenje su retkost. To znači da niko, pa ni influenseri, ne može sa sigurnošću znati koje sve opasnosti ovi kvazilekovi nose sa sobom“, rekao je Najt.

Iako je u Velikoj Britaniji protivzakonito prodavati lekove koji sadrže melanotan 2, ovi proizvodi se reklamiraju kao kozmetički i samim tim ne potpadaju pod istu regulativu.

Proizvodi najčešće nemaju navedene sastojke, a prodaju se po ceni od oko 20 funti po komadu, dok se takozvani „ekstremno aromatizovani“ sprejevi nude za 30 funti, a pakovanja sa dve bočice za čak 25 funti.

Korisnici su prijavljivali ozbiljne alergijske reakcije, a bilo je i slučajeva hospitalizacije.

Jedna od njih je Edit Igl iz King’s Lynna u Norfolku, koja je završila u bolnici nakon što je doživela ozbiljnu reakciju na sprej koji je kupila putem interneta.

Nadala se da će joj proizvod omogućiti brz i jednostavan preplanuli izgled pred putovanje u aprilu 2023. godine, ali je za BBC izjavila da je imala osećaj kao da „se guši“ i da „se davi iznutra“.

Najt kaže da bi njena priča trebalo da posluži kao upozorenje „šta može da se desi kada u telo unosimo neregulisane proizvode“.

Suzana Danijels, direktorka organizacije Melanoma Focus, izjavila je: „Sve više nas brine upotreba sprejeva za tamnjenje koji se ušmrkavaju, kao i injekcija za tamnjenje, i njihova potencijalna povezanost sa melanomom.

Ovi neregulisani i ilegalni proizvodi ne samo da predstavljaju ozbiljne rizike po zdravlje, već i podstiču štetno ponašanje, naročito kod mladih potrošača. Pozivamo javnost da razmisli o dugoročnim posledicama po zdravlje i da u potpunosti izbegava ovakve supstance.“

CTSI savetuje potrošače da biraju bezbednije alternative za samopotamnjivanje, poput losiona i sprejeva koji se nanose na kožu i koji podležu regulativi o kozmetičkim proizvodima u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz jasna uputstva za upotrebu.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.