
Vanesa Valilko, u svojim kasnim dvadesetim, prolazila je kroz ponovljene infekcije streptokokom koje su izazvale ozbiljne srčane probleme, ali su njeni simptomi često ignorisani i pripisivani stresu.
Nakon što je otkrila da je njen dečko nosilac streptokoknih bakterija, sedam lekara odbacilo je njenu teoriju pre nego što je jedan konačno potvrdio dijagnozu, što joj je omogućilo fizički oporavak, ali su emocionalne posledice ostale.
Kako piše magazin TIME, njeno iskustvo osvetljava širu pojavu „medicinskog gaslajtinga“, gde se simptomi poput bolova u grudima, umora i vrtoglavice često pogrešno pripisuju anksioznosti, dok zapravo mogu ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, naglašavajući važnost detaljnijeg testiranja i pažljivijeg pristupa pacijentima.
Zašto lekari pretpostavljaju da je u pitanju anksioznost?
Postoji mnogo razloga zašto je ovo česta pojava.
Simptomi anksioznosti preklapaju se sa simptomima drugih medicinskih problema, što dovodi do toga da i pacijenti i lekari zamene fizičko stanje za mentalno zdravlje.
Ako pacijent ima istoriju anksioznosti, njihov lekar će obično još brže pretpostaviti da su fizički simptomi ponovni znakovi anksioznosti, a ne nešto novo.
Druga istraživanja su pokazala da nedostatak znanja kod lekara delimično doprinosi ovom problemu. Takođe, ograničeno vreme sa pacijentima igra značajnu ulogu.
Posledice pogrešne dijagnoze
Posledice pogrešne dijagnoze mogu biti značajne. „Pacijenti mogu patiti duže bez odgovarajućeg lečenja, što može pogoršati njihovo zdravlje“, navode stručnjaci. „Paradoksalno, kada im kažu da je ‘samo anksioznost’, to može izazvati još veću anksioznost, jer moraju da brinu da njihove zabrinutosti nisu ozbiljno shvaćene.“ Ovaj gubitak poverenja može odvratiti ljude od traženja daljeg medicinskog tretmana“.
Ovo su neki od simptoma koji su najčešće pogrešno dijagnostikovani kao anksioznost.
Problemi sa varenjem
Anksioznost može izazvati osećaj kao da vam se stomak okreće, što dovodi do mučnine, grčeva, nadimanja ili dijareje. Ali isti simptomi mogu izazvati i trovanje hranom, gastroezofagealna refluksna bolest (GERD), problemi sa žučnom kesom, sindrom iritabilnog creva, peptički čirevi i mnogi drugi gastrointestinalni problemi.
Endoskopija, analiza stolice ili ultrazvuk mogu pomoći u postavljanju tačne dijagnoze. Takođe, postavljanje pravih pitanja.
Ubrzano lupanje srca
Ako vam srce ubrzano kuca—više od 100 otkucaja u minuti—ili imate osećaj da preskače, možda imate anksioznost. Kada ste pod stresom, vaša reakcija „bori se“, što dovodi do povećanog broja otkucaja srca. Ali moguće je i da imate srčani problem.
Mnogim ženama sa simptomima srčanih oboljenja se pogrešno dijagnostikuje ankzioznost.
Bol u grudima
Anksioznost može izazvati osećaj stezanja u grudima, kao da nešto gori ili vas pritiska. Ali bol u grudima može ukazivati i na srčani udar, refluks kiseline, plućne probleme ili čak astmu. Lekari mogu koristiti EKG, skeniranje grudnog koša ili testove kiselosti da isključe ove uslove—dok takođe ispituju nivo stresa.
Umor ili slabost
Stalni osećaj umora jedan je od najčešćih i najneodređenijih simptoma koje pacijenti opisuju. Ne postoji jednostavan test za određivanje uzroka umora, zbog čega ga lekari često pripisuju anksioznosti ili depresiji.
Kratkoća daha
Ako ste ikada imali intenzivnu anksioznost ili panični napad, znate kakav je osećaj kada ne možete da udahnete. Ipak, kratkoća daha može ukazivati na respiratorni problem, poput astme, plućne infekcije, srčanih problema ili drugih stanja. Zato su detaljni testovi ključni.
Migrene ili jaki bolovi u glavi
Glavobolje mogu biti povezane sa stresom, ali mogu signalizirati i vaskularne probleme, tranzitorni ishemijski napad ili druga ozbiljna stanja poput epilepsije ili fibromijalgije. Zato je važno uzeti detaljnu anamnezu i uraditi testove poput MRI ili CT skeniranja.
Vrtoglavica ili osećaj nesvestice
Vrtoglavica može ukazivati na probleme sa unutrašnjim uhom, nizak šećer u krvi, anemiju ili nagli pad krvnog pritiska. Može biti i povezana sa teško dijagnostikovanim stanjima poput multiple skleroze. Lekari bi trebalo da testiraju funkciju uha, šećer u krvi i nivo gvožđa.
Znojenje, crvenilo ili osećaj toplote
Anksioznost može izazvati znojenje i crvenilo, naročito tokom paničnih napada. Ali to mogu izazvati i hipertireoza, menopauza ili početak ozbiljne infekcije. Testovi krvi, uključujući testove hormona i funkcije štitne žlezde, mogu pomoći lekarima da odrede najbolji način lečenja.
Stručnjaci zaključuju da je komunikacija je ključna u određivanju prave dijagnoze. Lekari bi trebalo da postavljaju otvorena pitanja i jasno pokažu da slušaju pacijente bez osuđivanja.