Naučnici su namerno zarazili mlade, zdrave volontere SARS-CoV-2, koronavirusom koji izaziva bolest kovid-19, i sada su podelili svoje prve rezultate iz tog eksperimenta.

Nova studija, objavljena početkom ovog meseca u „Springer Nature“ bazi podataka, In Review, još nije prošla recenziju, ali bi mogla da pruži uvid u to kako se kovid-19 odvija, od trenutka izlaganja do tačke kada se virus eliminiše iz tela, piše Live Science.

Za studiju, istraživači su regrutovali 34 zdrava dobrovoljca starosti od 18 do 30 godina. Niko od učesnika nikada nije bio zaražen SARS-CoV-2 niti je primio vakcinu protiv kovida-19, navodi se u saopštenju.

Svi učesnici su bili negativni na antitela protiv SARS-CoV-2 na početku studije, naveli su istraživači u svom izveštaju.

Nakon ovog procesa skrininga, svaki dobrovoljac je primio nisku dozu SARS-CoV-2 putem kapi ubačenih u nos. Ove kapi su sadržale otprilike istu količinu virusa pronađenu u jednoj kapljici nazalne tečnosti od osobe zaražene novim koronavirusom u trenutku kada su najzaraznije, navodi se u saopštenju, preneo je N1.

Verzija SARS-CoV-2 korišćena u studiji prethodila je Alfa varijanti (ili B.1.1.7, prvi put otkrivenoj u septembru 2020.), ali se razlikovala od originalne verzije virusa po tome što je nosila mutaciju zvanu D614G.

Ova mutacija utiče na protein šiljaka, koji virus koristi da inficira ćelije, i smatra se da povećava prenosivost virusa.

Nakon izlaganja virusu, 18 dobrovoljaca se zarazilo, a od njih 16 je razvilo blage do umerene simptome, kao što su bol u grlu, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, umor i temperatura.

Otprilike trećina, ili njih 13, zaraženih učesnika izgubilo je čulo mirisa, a kod njih 10,  čula mirisa su se vratila u normalu u roku od tri meseca, ali poslednja tri su i dalje imala taj problem.

Srećom, „nije bilo teških simptoma ili kliničkih zabrinutosti u našem modelu infekcije izazvane zdravim mladim odraslim učesnicima“, rekao je glavni istraživač, dr Kristofer Ču, lekar za infektivne bolesti i imunolog na Odeljenju za infektivne bolesti i na Institutu za infekciju na Imperijal koledžu u Londonu, navodi se u saopštenju.

Iz tog razloga, rezultati studije su najreprezentativniji za blage infekcije, a ne za teške, rekao je on.

Kod 18 zaraženih učesnika, prosečan period inkubacije, odnosno vremenski period od početnog izlaganja do prvog otkrivanja virusa putem testova, bio je 42 sata, izvestio je tim.

Istraživači su dva puta dnevno uzimali uzorke briseva iz grla i nosa učesnika i izračunavali količinu prisutnog održivog ili zaraznog virusa koristeći PCR testove i laboratorijske testove.

Otkrili su da se količina virusa kod učesnika brzo povećala nakon perioda inkubacije. Virus se prvo mogao otkriti u grlu, oko 40 sati nakon izlaganja, a zatim u nosu, oko 58 sati nakon izlaganja.

U proseku, virusno opterećenje učesnika dostiglo je vrhunac pet dana nakon njihovog početnog izlaganja. Nivoi virusa u grlu su generalno ostali niži od onih u nosu i takođe su dostigli vrhunac ranije, izvestio je tim. Primetno je da su svi zaraženi učesnici pokazali slično virusno opterećenje, bez obzira na simptome, navodi The Guardian.

Brzi testovi za kovid-19 pouzdano su otkrili virus tokom infekcije, ali su bili nešto manje osetljivi na početku i na kraju infekcije, kada je virusno opterećenje relativno malo.

Drugim rečima, manja je verovatnoća da će testovi otkriti virus na niskim nivoima, što znači da je u to vreme postojala veća verovatnoća „lažno negativnih“ rezultata.

„Otkrili smo da ovi brzi testovi veoma dobro koreliraju sa prisustvom infektivnog virusa“, ​​što je potvrđeno laboratorijskim testovima, rekao je dr Ču u saopštenju.

„Iako u prvi dan ili dva mogu da budu manje osetljivi, ako ih pravilno i više puta koristite i delujete  ako pokazuju da je osoba pozitivna, to će imati veliki uticaj na zaustavljanje širenja virusa.

Gledajući unapred, tim planira da istraži zašto se neki učesnici nisu zarazili SARS-CoV-2, dok su se drugi zarazili. Oni takođe planiraju da pokrenu sličan izazov sa delta sojem.

„Iako postoje razlike u prenosivosti zbog pojave sojeva, kao što su delta i omikron, u osnovi, ovo je ista bolest i isti faktori će biti odgovorni za zaštitu od nje“, istakao je dr Ču.

„Sa tačke gledišta prenosa virusa u vezi sa veoma visokim virusnim opterećenjem, verovatno potcenjujemo infektivnost jer smo koristili stariji soj virusa“, ​​rekao je doktor.

Takođe je dodao da će sa novijim sojem, možda postojati razlike u pogledu odgovora, ali da na kraju očekuju da će njihova studija biti suštinski reprezentativna za ovu vrstu infekcije.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.