Drugi april se još od 2007. godine obeležava kao svetski dan autizma. Tom prilikom posebna pažnja se posvećuje osobama sa ovim stanjem, uz naglasak stručnjaka da oni mogu i te kako biti ravnopravni članovi ovog društva, ukoliko im se obezbede odgovarajući uslovi i neophodna podrška.

Premda Srbija i dalje nema registar dece i osoba sa autizmom, prevalencija u drugim zemljama pokazuje kontinuiran porast dece kod koje je ovaj poremećaj dijagnostikovan. “Početak ispoljavanja prvih simptoma kod dece sa autizmom nije univerzalan. U zavisnosti od toga da li je reč o primarnom ili sekundarnom autizmu, razlikuje se vreme ispoljavanja smetnji, a neretko i njegova težina. Za razliku od primarnog autizma, kod kog dete od samog početka nema uredne faze razvoja, sekundarni autizam počinje regresijom u ponašanju nakon perioda urednog razvoja”, navodi Jovana Janjić, diplomirani defektolog-logoped i aktivni član platforme za zdravstvene konsultacije Doktok, na kojoj svakodnevno roditeljima autistične dece ili osobama sa autizmom pruža razgovor i podršku.

Ono na šta je potrebno obatiti pažnju i predstavlja prve znake autizma jesu izmenjena ponašanja pre očekivanog progovaranja, kao što su slabo i selektivno odazivanje na ime, kratkotrajan kontakt pogledom ili njegov izostanak, izostanak socijalnog osmeha i interesovanja za druge, pojava senzornih smetnji u vidu preterane ili smanjene osetljivosti na određene senzorne stimuluse (svetlo, zvuk, dodir, miris, ukus), izmenjen ritam spavanja i hranjenja duži vremenski period, hiperaktivnost i motorička hipersenzitivnost, neobična interesovanja i oskudna igra… Ovi simptomi zahtevaju procenu i praćenje multidisciplinarnog tima stručnjaka, koji pored logopeda i defektologa, uključuje psihologe, psihijatre i neurologe usled pridruženih neuroloških smetnji kod neke dece.

Da osobe sa autizmom mogu jednako da funkcionišu i da ima pozitivnih primera života sa ovim stanjem, primer je mama jednog autističnog dečaka Jelena Šebez Inić koja svojim primerom osnažuje ne samo roditelje koji se suočavaju sa autizmom, nego i sve nas kako da ga prihvatimo bez skepse i straha. “Autistična deca nisu u biti drugačija, ona jednako osete, vole, uče i igraju se i to je ono što treba da učimo svoju decu – da je biti drugačiji sasvim u redu. Osoba sa autizmom, kao i svaka druga osoba, ima jednaka prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, podršku i dostojanstven život, zato moramo svi zajedno da se udružimo da za one sa autizmom učinimo svet boljim mestom za život”, govori Jelena. Jelena na svom Instagram profilu @dnevnikjedneautisticne.mame otvara vrata svog doma, ne samo danas, i svakodnevno deli svoje iskustvo života sa autizmom i edukuje zajednicu.

Upravo u cilju osnaživanja inkluzije autističnih osoba, na Doktok platformi za besplatne zdravstvene konsultacije svakodnevno su prisutni stručnjaci –  defektolozi, logopedi, dečiji psihijatri, pedijatri, ali i psihoterapeuti i psiholozi koji su na raspolaganju za svaku vrstu besplatne podrške i konsultacije roditeljima dece sa autizmom, osobama sa autizmom, ali i roditeljima dece sa tipičnim razvojem, kao i svima nama. Posetite www.doktok.rs i zakažite termin svoje konsultacije kod željenog stručnjaka.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.