Migracije su, u modernom svetu, izuzetno složen i dinamičan proces koji ima snažan uticaj na demografski, ekonomski i politički razvoj jedne države. Praćenje migracionih trendova i fenomena je ključno za njihovo razumevanje, naročito kada se uzme u obzir da je broj ekonomskih migranata u razvijenim državama značajno porastao u proteklih nekoliko godina.

Razlozi zbog kojih se ljudi sele su brojni – migracije su stare koliko i ljudsko društvo – ali u današnje vreme nesumnjivo dominiraju ekonomske migracije. U korist tome svedoči podatak Međunarodne organizacije za migracije da se među 290 miliona međunarodnih migranata nalazi 2/3 onih koji su se na migraciju odlučili zbog egzistencijalnih, odnosno, ekonomskih razloga. Prema istom izveštaju, ova grupa ljudi ostvaruje 9% svetskog BDP-a, što ilustruje veliki finansijski doprinos migranata u današnjem dobu.

Trenutno, oko 12% populacije u razvijenim ekonomijama čine migranti, što je uvećanje od 5% u odnosu na 1990. godinu[1]. Uvidevši ovakav razvoj situacije, države usmeravaju značajne resurse za kreiranje migracionih politika, pre svega zbog činjenice da dobra državna politika i integracija migranata i njihovih postignuća u društvo doprinosi makroekonomskom napretku. Izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)[2] ukazuje da migracije podižu svetski BDP, odnosno prihod po glavi stanovnika u svim zemljama.

U slučaju naše zemlje, zvaničan pristup definisan je kroz Strategiju o ekonomskim migracijama Republike Srbije za period od 2021. do 2027. godine u kojoj se ističe spremnost za sistematsko rešavanje pitanja ekonomskih migracija.

Sistematsko i kontinuirano praćenje migracija omogućava uvid u promene koje se dešavaju kroz godine. Radi se o dinamičnom procesu koji zahteva veliki utrošak vremena i resursa, ali zauzvrat državi koja je pomno uključena u praćenje daje priliku da iz toga prosperira i crpi značajnu korist. Upravo zbog toga, emigraciju i imigraciju ne bi trebalo posmatrati kroz negativnu prizmu, već bi trebalo jačati kapacitete relevantnih aktera da koriste pozitivne efekte i šanse za razvoj koje migracioni tokovi mogu da imaju na državu.

Na putu Srbije ka efikasnijem upravljanju pitanjima ekonomskih migranata, podršku pruža Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, kroz savetodavne usluge u oblasti migracione politike, jačanje državnih i nedržavnih aktera i promociju dijaloga između Vlade Srbije i dijaspore, kao i kroz bespovratna sredstva za projekte poslovnog povezivanja i razmenu znanja sa dijasporom.

U ime Nemačke razvojne saradnje, globalni program „Migracije i dijaspora“ (PMD) u Srbiji sprovodi GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nacionalnom službom za zapošljavanje i drugim institucijama. Tokom 2019. i 2020, program PMD pružio je podršku Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u kreiranju i sprovođenju politika o ekonomskim migracijama i praćenju migracionih tokova.

Pored toga, PMD obezbeđuje obuke za sve zainteresovane strane u cilju jačanja kapaciteta i dodatnog proširivanja znanja o upravljanju migracijama. Kroz Program, kvalifikovane i visokokvalifikovane osobe koje su znanja stekle u Nemačkoj, imaju logističku i finansijsku podršku za zapošljavanje u Srbiji i dalji doprinos društvu i ekonomiji matice.

Jedna od takvih obuka „Sistem upravljanja migracijama sa posebnim osvrtom na ekonomske aspekte“ održana je 9. juna u Beogradu u prisustvu Ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, prof. dr Darije Kisić Tepavčević i vođe programa „Migracije i dijaspora“ u Srbiji, Marije Bogdanović. Okupljen je veliki broj državnih institucija koje se bave ovom među-sektorskom temom, imajući u vidu da je koordinisan pristup i saradnja aktera ključna za sveobuhvatno sagledavanje izazova i predlaganje pravih rešenja u oblasti ekonomskih migracija u Srbiji.

Zaključak obuke, usmerene na poboljšanje razumevanja i proširivanje znanja o upravljanju migracijama, pre svega tipovima kretanja tretiranim u Strategiji o ekonomskim migracijama Republike Srbije, je da programi kao što su „Migracije i dijaspora“ nadležnim institucijama u Srbiji daju priliku za efikasnije upravljanje procesom migracija u cilju društveno-ekonomskog razvoja zemlje.


[1] International Monetary Fund. (2020). World Economic Outlook April 2020.

[2] International Monetary Fund. (2020). World Economic Outlook April 2020.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.