Najveći modni mag na Balkanu, trideset godina nije izlazio među svet.

Njegov san o jugoslovenskoj visokoj modi počeo je 1967.godine kolekcijom inspirisanom imenom i vremenom srpske srednjovekovne kraljice Simonide.

Čuveni američki novinar David Binder, tada dopisnik New York Timesa iz Beograda, je povodom otvaranja Nacionalnog salona napisao kako je Joskimovićeva kolekcija iznenađenje, jer je u socrealističkoj SFRJ imitacija bila pravilo.

Samo godinu dana ranije, Nikica Marinović je na izboru za mis sveta u Londonu nosila Acine “A” haljine.

Madame Lasareff, osnivač i vlasnica magazina Elle, bila je očarana i širom mu je otvorila vrata Pariza, koji je Aca potpuno istresao iz mondenskog mood-a, jer su njegovi modeli i van piste bili potpuno kostimirani.

Kada je priznao da je taj štos pozajmio od Paula Poireta, već je bio slavan.

Kroz (ne)mogući YU haute couture san prošle su Prokleta Jerina, Vela Nigrinova, Emina, Ptice, Ana Karenjina, Ramona, Barilli, i zauvek zauzele mesto u izlogu svetske mode.

Rođen u Prištini, sticajem okolnosti godine okupacije proveo je kod ujaka u Beogradu i tu ostao, odrastajući sa sestrama i njihovim pomadama.

Doduše, otac mu je u amanet ostavio savet da je bolje mirisati na sapun, nego na nešto što se prepoznaje na kilometar.

Od prvih zarađenih para, sašio je odelo kod čuvenog Kadrije. Kao mali, zbog cipela koje su se dobijale “na tačkice”, pred svima se zakleo da će, kad se obogati, imati sto pari.

U Zavod za unapređenje domaćinstva primila ga je Milica Babić, voljena žena Ive Andrića.

Prvi je u Beogradu provozao kabriolet i prošetao crvene cipele.

Oni kojima je dopustio da bar malo zavire u njegov život, ostali su u sećanju teget zidovi u malom stanu u Kondinoj ulici u kome su se služile domaće gurabije i pio čaj samo iz belog porcelana.

Kad sam ga poslednji put videla bio je u odličnoj, gotovo mladićkoj formi i još uvek je sam sebi najbolje umeo da ispegla košulju.

Danas zvuči gotovo neverovatno da je najveće uspehe postigao u državnoj službi, radeći za Centrotextil.

Zbog njega je i Yves Saint Loran stajao u ćošku.

Čak ni Dior, na vrhuncu moći, nije mogao da ga uzme pod svoje.

Iako su ga proglašavali jugoslovenskim Pierre Cardinom, ostao je neponovljiv.

Lik iz leksikona YU nostalgije, koji je smeo da skida višak štrasa sa brokatnih haljina Jovanke Broz i presvlači čitavu državu.

Kažu da si sinoć otišao iz naših života. Neče biti da je tako.

Mene je naučio da su bež i crna najotmenija kombinacija. Kao što je zbog njega moda ostala moja najduža i najozbiljnija ljubavna veza.

Doviđenja, dragi Aco.

Tvoj vintage sako iz kolekcije Mozaik je na sigurnom.

Duška Jovanić

Komentar(1)

  1. Emigrant
    30. marta 2021. 06:22

    Nice bi rekao da sve sto je dobro ostaje vijecno a u takvoj orbiti Joksimovica nema u Parizu. Tekst je prepun beogradskog prenemaganja ,fantazija i nepznavanja kompleksnosti duha Francuske i Pariza za kog Sioran kaze U Parizu si umro a da ti to nije jasno.To vazi i za Joksimovica .

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.