Najčešći uzrok smrti ljudi širom sveta i dalje su kardiovaskularne bolesti. Godišnje umre oko 17,3 miliona ljudi, a procenjuje se da bi do 2030. taj broj mogao da poraste na 23,6 miliona.

Mada broj obolelih od kardiovaskularnih bolesti raste, zahvaljujući boljim preventivnim i akutnim medicinskim merama – istovremeno se značajno smanjuje smrtnost, odnosno relativni broj umrlih, piše DW.

Veštačka inteligencija će u budućnosti verovatno dodatno povećati ovaj pozitivan razvoj, jer može vrlo rano da prepozna potencijalne opasnosti: iz mnoštva rezultata pregleda i testova može da filtrira određene mustre ili nepravilnosti koje tako brzo ne bi mogli da pronađu čak ni najbolji stručnjaci.

Evo tri studije koje pokazuju kako to može da funkcioniše.

Bol u grudima: veštačka inteligencija bolje analizira snimke skenera

Veštačka inteligencija mogla bi da spasi život hiljadama pacijenata sa bolom u grudima kod kojih rizik od srčanog udara nije identifikovan tokom kompjuterske tomografije (CT) prozilazi iz studije

Kod oko tri četvrtine skeniranih pacijenata nije bilo jasnih znakova značajnog suženja koronarnih arterija i nisu dalje lečeni. Oksfordskog univerziteta predstavljene 13. novembra.

Upoređivanjem standardnog postupka sa onim uz korišćenje veštačke inteligencije – naučnici su došli do zaključka: da bi primena veštačke inteligencije mogla da dovede do preko 20 odsto manje srčanih udara i osam odsto manje moždanih udara i smrti zbog otkazivanja srca, kao i da je isplativa za zdravstveni sistem.

Prvi put u svetu kardiolozi su dobili procene rizika generisane veštačkom inteligencijom za 744 pacijenta – nakon čega su menjali lečenje pacijenata u do 45 odsto slučajeva.

„Naša studija je otkrila da neki pacijenti koji stižu u bolnicu sa bolom u grudima – i koje često umiruju i vraćaju kući – imaju veliki rizik od srčanog udara u narednoj deceniji, čak i u odsustvu bilo kakvog znaka bolesti u njihovim srčanim arterijama. Pokazali smo da pružanje kardiolozima tačne slike rizika može da promeni i potencijalno poboljša tok lečenja mnogih srčanih pacijenata“, kaže Haralambos Antonijades koji vodi tim naučnika medicinskog odeljenja Redklif na Univerzitetu u Oksfordu.

Njihov fokus su inače mehanizmi kojima različiti depoi masnog tkiva utiču na kardiovaskularni sistem, posebno zidove krvnih sudova i srčani mišić (miokard). U medicinskoj nauci se sada masno tkivo smatra „biohemijskom fabrikom“ u ljudskom telu, koja proizvodi širok spektar bioaktivnih molekula, koji pak mogu da imaju ključnu ulogu u različitim tkivima.

Tri četvrtine pacijenata posle skenera šalju kući kao zdrave

Zbog bola u grudima oko 350.000 ljudi godišnje u Velikoj Britaniji skenira srce. Taj pregled se smatra standardnim testom za otkrivanje suženja ili blokade koronarnih arterija.

Kod oko tri četvrtine skeniranih pacijenata nije bilo jasnih znakova značajnog suženja koronarnih arterija i nisu dalje lečeni.

Nažalost, mnogi od njih će u budućnosti umreti od srčanog udara, jer mala, neprimetna suženja – ako su upaljena – mogu da puknu i blokiraju arterije, što dovodi do srčanog udara. Do nedavno nije bilo moguće unapred identifikovati ove visokorizične pacijente.

Antonijadesov tim je analizirao podatke od preko 40.000 ljudi koji su bili podvrgnuti rutinskim CT kardiološkim pregledima u osam britanskih bolnica. Pacijenti su praćeni u proseku 2,7 godina.

Veštačka inteligencija je obučena na osnovu podataka od 10.038  pacijenata (48 odsto žena), a rezultat je eksterno potvrđen korišćenjem podataka skoro isto toliko pacijenata

Dok je kod onih sa značajnim suženjima koronarnih arterija verovatnoća od ozbiljnih srčanih smetnji ili smrti bila veća – dvostruko više pacijenata bez značajnih suženja doživelo je srčani udar ili je umrlo od posledica kardiovaskularnog oboljenja.

Veštačka inteligencija analizira upale, masno tkivo i minimalna suženja

Tim naučnika sa Oksforda je potom koristio svoju novu veštačku inteligenciju koja je obučena da koristi sledeće informacije:

– o promenama u masnom tkivu oko upaljenih arterija, što može da ukaže na rizik od teških oboljenja kao što je infarkt

– o suženjima arterija

– o drugim kliničkim faktorima rizika.

Dalje testiranje na dodatnih 3.393 pacijenta tokom 7,7 godina pokazalo je da veštačka inteligencija može – nezavisno i tačno – da predvidi rizik od srčanih oboljenja.

A među onima, bez suženih arterija, ljudi sa najvišim nivoom upale u krvnim sudovima imali su više od deset puta veći rizik od smrti u poređenju sa onima sa nižim nivoima upale.

Veštačka inteligencija bolje čita EKG

Sredinom 2023. naučnici iz SAD i Kanade su predstavili veštačku inteligenciju koja traži sumnjive mustre na krivulji elektrokardiograma (EKG) i može da otkrije opasne blokade u koronarnim arterijama mnogo pouzdanije čak i od iskusnih kardiologa.

I ovde važi to da što se ranije opasnost prepozna manji je rizik od pogoršavanja stanja. Tako je, na primer, relativno bezopasnom rutinskom procedurom moguće ugraditi takozvane stentove, mnogo pre nego što dođe do opasnog začepljenja.

Stent je poput male cevčice od metala ili plastike koja se kateterom dovodi do suženog područja krvnog suda, gde ga trajno drži otvorenim, odnosno sprečava da se suzi. Rizik od srčanog udara na tom mestu je sprečen. Mnogi pacijenti imaju po nekoliko stentova.

Veštačka inteligencija ubrzava utvrđivanje ključnog nivoa troponina

A sredinom maja 2023. je predstavljenastudija o korišćenju veštačke inteligencije u razvoju „Sistema za podršku u odlučivanju“ koji bi mogao da ubrza dijagnozu infarkta još na urgentnom odeljenju.

Radi se sposobnosti da vrlo osetljivim testom odredi opasan nivo troponina u krvi, mnogo brže i preciznije od prethodnih metoda. Protein troponin se oslobađa raspadanjem ćelija srčanog mišića i igra centralnu ulogu u dijagnozi infarkta.

„Iako smernice lekarima preporučuju fiksni prag srčanog troponina za dijagnozu infarkta miokarda, na koncentraciju troponina utiče starost, pol, druge bolesti i vreme od pojave simptoma“, objašnjava se u studiji čiji su glavni autori Dimitrios Dodesis, Kuan Ken Li sa univerziteta u Edinburgu i Džasper Bedinghaus sa univerziteta u Bazelu.

Što se ranije opasnost prepozna manji je rizik od pogoršavanja stanja.

Veštačka inteligencija je obučena na osnovu podataka od 10.038  pacijenata (48 odsto žena), a rezultat je eksterno potvrđen korišćenjem podataka skoro isto toliko pacijenata.

CoDE-ACS se pokazala kao odlična za podršku donošenja odluka i dijagnoza lekara kada se radi o verovatnoći infarkta miokarda kod pojedinca i ima potencijal da smanji nepotrebni prijem ljudi u bolnicu i donese velike koristi za pacijente i zdravstvene radnike.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.