U petak, 23. oktobra 2020. održana je online radionica projekta “Budućnost srpske industrije hrane” u organizaciji Asocijacije za promociju srpske hrane, a pod pokroviteljstvom Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije. Na ovoj radionici govorilo se o zahtevima iz oblasti bezbednosti hrane, inspekcijskom nadzoru, ali i online prodaji hrane, položaju malih proizvođača hrane, kao i „Zero Waste“ konceptu i iskorišćenosti otpada (nusproizvoda) iz prehrambene industrije.

Govornici ove radionice bili su Miloš Pejčinović, ispred Asocijacije za promociju srpske hrane, prof. dr Gordana Ristić, konsultant za bezbednost hrane i refermu inspekcijskog nadzora USAID-ovog Projekta saradnje za ekonomski razvoj, kao i prof. dr Ana Kalušević, iz Prehrambeno-tehonološkog saveta Srbije.

Ako ste mali proizvođač koji tek počinje sa proizvodnjom, prvi koraci ka poslovanju su podnošenje zahteva za registraciju kod nadležne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ispunjavanje zahteva dobre higijenske i proizvođačke prakse, ali i analiza proizvoda u akreditovanim laboratorijama koje je potrebno ponavljati u skladu sa menjanjem ili uvođenjem novih proizvoda. Sertifikacija HACCP sistema nije neophodna zakonski, ali je nužno primeniti njegove principe, a isti je i fleksibilan za male proizvođače, uvidi su koje nam je dala prof. dr Ristić.

prof. dr Gordana Ristić

“Putem zvaničnih stranica Mininstarstva, ali i putem radionica koje USAID-ov Projekat saradnje za ekonomski razvoj organizuje, pruža se obuka i edukuju se mali proizvođači, ali i ugostitelji, kako bi se pružila neophodna znanja za primenu HACCP sistema”, rekla je prof. dr Ristić i dodala da inspekcija, osim uloge provere, ima i savetodavnu ulogu, te da se proizvođačima pruža prilika da provere da li se njihova proizvodnja održava prema utvrđenim standardima. Predlaže i samostalnu proveru putem kontrolne liste, koju koristi i sama inspekcija, i to bar jednom godišnje.

“Zero waste” koncept je sve popularniji u svetu, ali se sve uspešnije primenjuje i u Srbiji. Proizvođači prelaskom na ovaj koncept mogu da smanje gubitke, iskoriste nusproizvode i povećaju portfolio svojih proizvoda. “Pametnim planiranjem, edukacijom i istraživanjem na koji se sve način može iskoristiti otpad određenih sirovina, ali i umrežavanjem sa drugim proizvođačima, proizvođači dobijaju priliku da izvuku maksimum iz svoje proizvodnje, a pritom i čuvaju životnu sredinu”, rekla je prof. dr Kalušević i dodala da je osim proizvođača neophodno edukovati i potrošače, kako bi više cenili proizvođače koji ulažu u takve procese. Naglašava i da su brojni proizvodi koji se svrstavaju u premijum i visoku cenovnu kategoriju, kao što su ulja koštica grožda, kajsije i slično, nastali upravo iz nusproizvoda, odnosno otpada proizvodnje.

prof. dr Ana Kalušević

Ova radionica namenjena opštini Sombor bila je sedma u nizu od osam radionica, koje se zbog epidemiološke situacije održavaju u online formatu, a namenjene su mladim proizvođačima. Na radionicama, oni imaju priliku da dobiju podršku i inspiraciju za preduzetništvo u oblasti savremene proizvodnje visokokvalitetne hrane, saznaju mogućnosti koje domaća prehrambena industrija nudi, kao i steknu uvid u različite modele podrške i izvore finansiranja i čuju iskustvo i znanje onih koji su već uspeli.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.