
Jedna od prvih stvari koju je Donald Tramp, kada je stupio na dužnost 20. januara, potpisao, jeste naredba o uklanjanju tajnosti sa dosijea o ubistvima najistaknutijih američkih lidera iz 1960-ih: Predsednika Džona F. Kenedija 1963, njegovog brata, predsedničkog kandidata Roberta F. Kenedija 1968. i borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga mlađeg iste te godine.
Tom naredbom obaveštajna služba dobila je nalog da pronađe način kako da objavi informacije dostupne o ovim događajima.
„To je velika stvar. Mnogo ljudi čeka na ovo godinama. Sve će biti objavljeno“, rekao je Tramp.
Nije jasno šta Tramp tačno pokušava ovim postupkom, ali je sin Roberta F. Kenedija, RFK mlađi, predsednikov izbor za sekretara Ministarstva zdravlja i ljudskih usluga, više puta pomenuo da je skeptičan u vezi sa tim da li je njegovog oca ubio Sirhan Sirhan. Ili je u pitanju neka veća zavera…
Međutim, malo je verovatno da će činjenice o ovim atentatima bilo šta promeniti, kažu naučnici za Time. Li Harvi Osvald je ubio JFK-a, Sirhan Sirhan je upucao Roberta F. Kenedija, a Džejms Erl Rej MLK-a.
Većina ovih dokumenata je objavljena – na primer, 99 odsto dosijea o atentatu na JFK-a. Ali bi, ako se podaci učine javno dostupnim u bilo kom trenutku, teorije zavere mogle lakše da se uguše. Postoje teoretičari zavere koji misle da, pošto dosijei još nisu objavljeni, vlada krije neke dokaze o zaverama i ubistvima ovih ličnosti.
„Zapravo, mislim da je Tramp uradio pravu stvar kada je otvorio ove dosijee“, kaže Bert Grifin, pomoćnik savetnika u Vorenovoj komisiji, i dodaje da će to ubiti svaku ideju da se „nešto krije“.
Grifin, inače autor knjige „JFK, Osvald i Rubi: Politika, predrasude i istina“, veruje da se u tajnim informacijama o ubistvu JFK-a uglavnom nalaze imena istražitelja i detalji istražnog procesa.
„Neki ljudi su radili nezakonite stvari. Znali smo da rade stvari koje su nezakonite. Nismo znali detalje o tome kako su to radili. Danas. imena ljudi koji su uključeni neće biti od koristi jer nisu živi.“
Džerald Pozner, autor knjige „Slučaj zatvoren: Li Harvi Osvald i atentat na JFK-a“, postavlja pitanje da li će Amerikanci konačno saznati više o izveštaju prve dame Džeki Kenedi o kobnom danu, pošto je naredila da se zapečate beleške iz njenog intervjua sa istoričarem Vilijamom Mančesterom.
Pozner, koji je takođe napisao „Ubistvo sna Džejmsa Erla Reja i Ubistvo Martina Lutera Kinga“, očekuje da će preostali dosijei o atentatu MLK pružiti više dokaza o tome da „FBI nije pokušavao da zaštiti Kinga, već da ga špijunira“. Poznato je da je aktivista godinama bio pod nelegalnim nadzorom FBI, pošto je zloglasni direktor agencije J. Edgar Huver bio ubeđen da je MLK deo neke šire komunističke zavere u trenutku kada su SAD bile usred rata sa Sovjetskim Savezom.
Razotkrivanje širih zavera
Vorenova komisija je već zaključila pre šest decenija da „nema dokaza“ da je Osvald bio deo zavere ili da je strana vlada stajala iza ubistva JFK-a. Grifin se pita da li su poreske prijave Osvaldove poznanice, Rut Pejn, u preostalim dosijeima jer nikada nisu otkrivene. Pitanje je da li se preko njih može saznati da je ona dobijala novac od savezne vlade. Ako poreske prijave ne pokažu da je dobijala novac od ljudi koji su povezani sa komunistima ili stranim vladama, onda bi to moglo dodatno da dokaže da strana vlada nije orkestrirala zaveru za ubistvo JFK-a.
Međutim, moguće je da bi fajlovi mogli da pruže bolji uvid u ono što se dešavalo na Kubi u vreme ubistva JFK-a. Pozner se pita da li postoje fajlovi koji pokazuju šta je CIA zaista znala o Osvaldovom ponašanju tokom poseta sovjetskoj i kubanskoj ambasadi u Meksiko Sitiju šest nedelja pre ubistva.
Ali na najveću nerešenu misteriju, zašto je Osvald upucao JFK-a, verovatno neće odgovoriti nijedan od tih dokumenata. Kako Grifin kaže, sve što je suštinski važno, već je viđeno.
Vilijam Klaber, istraživač koji je pročitao mnoge dokumente u vezi sa atentatom na RFK-a, u svojoj knjizi „Shadow Play“, kaže „Mislim da nema ničeg bombastičnog u preostalim fajlovima, jer je FBI igrao mnogo manju ulogu u toj istrazi“.
Mnogi od najrelevantnijih zapisa su u Kaliforniji. „RFK dosijei su objavljeni 1988. i to su bili policijski dosijei jer je policija vodila tu istragu. FBI je malo pomogao i ti dosijei su takođe otvoreni“, dodaje.
Klaber takođe ne veruje da će sva dokumenta biti objavljena samo zbog Trampove izvršne naredbe.
„Bojim se da će, kada se budemo približili tom datumu, biti pokrenuta tema o nacionalnoj bezbednosti i da ćemo se vratiti na isto mesto na kom smo bili. Fajlovi koje želimo neće biti objavljeni“, zaključuje.