Titu se često zamera da nije ostavio nikakvo trajno delo, da nije imao nikakva čvrsta načela, a ni stvarnu viziju, niti kakvu originalnu i duboku misao. Kažu da je bio majstor prevare, pravi čovek svoga vremena, u kome “imidž” zamenjuje suštinu. Možemo se zapitati koliko političara i državnika u istoriji stvarno ustrajava uz svoje vizije i načela, ako ih ima. Koliko ih ima sa dubokim i originalnim mislima? Ili istoričari i razni drugi pisci kasnije učitavaju misaonost, viziju i principijelnost u junake svojih dela?
Sa kim bi se u našoj istoriji Tito mogao uporediti? Recimo da je to Nikola Pašić. Njih dvojica imaju više toga zajedničkog u biografiji. Revolucionari, robijaši, političke izbeglice, ljudi koji uspon na položaj postižu, između ostalog, i nekom vrstom izdaje saboraca, ljudi koji su lako odbacivali načela radi političke probitačnosti.
Oba državnika su imala problema ne samo sa govorom već i sa jezikom, pošto su obojica dolazila sa rubnih jezičkih područja. Obojica su počeli kao ruski (sovjetski) ljudi, da bi ih kasnije prihvatile zapadne sile. Obojici je neko vreme duvao u leđa nezapamćeni vetar blagonaklonosti sila pobednica u svetskim ratovima. A to je za male narode i države retka sreća. Prisetimo se kako na Berlinskom kongresu niko nije hteo ni da sasluša pametnog, rečitog i obrazovanog Jovana Ristića. I Tito i Pašić su bili mnogo manje uspešni u unutrašnjoj politici. Obojica su stvarali velike države, ali države koje su pravili nisu mnogo nadživele ni jednog ni drugog. Ni Tito ni Pašić nisu mogli da prevaziđu svoja ograničenja – Pašić nacionalno, Tito ideološko…
I Tito i Pašić su stvorili (ili makar prisvojili stvaranje) država koje su čak u početku uživale veliki međunarodni ugled. Međutim, ni jedan ni drugi nisu uspeli da stvore održivu političku zajednicu i privredu. Dakle, da li su Tito i Pašić velikani? Možda, ali to nije bitno
*IZ VELIKOG ESEJA PREDRAGA MARKOVIĆA U NOVOM NEDELJNIKU. POVOD – 40 GODINA OD SMRTI JOSIPA BROZA
U prvomajskom broju Nedeljnika koji je zbog policijskog časa na kioscima već od srede 29. aprila, pročitajte veliki esej jednog od najpoznatijih srpskih istoričara Predraga Markovića o Titovom nasleđu, a povodom četiri decenije od smrti doživotnog predsednika SFRJ… Dolazak na vlast, revolucija, samoupravljanje, nostalgija, zaostavština, mit…
Digitalno izdanje Nedeljnika dostupno je na nstore.rs
Tito je jedan.
Kad kažeš Tito treba ustat .jebeš nacionalistićko smeće..
A što brišete komentare koji su istina i samo istina. U njima nema mržnje ili se držite Čosićevih opaski o laži u Srba?
Поредите хрватског масовног убицу и злочинца са српским председником владе и родољубом ?
Pravićemo mi Tita od blata….sada svako polupismeno čeljade o njemu piše. On je odavno u istorijskim knjigama, kao i Pašić. A ti što škrabaju?
Dosta više sa belosvetskog hoštaplera, prevaranta i neprijatelja Srbije, koji nije vredan pomena!!!!. Da nije bio podmetnut nama, znala bi se prava njegova biografija, ali pošto je došao sa namerom, još se špekuliše ko je i šta je!!!.
Comments are closed.