Dva zakleta neprijatelja, Iran i Izrael, ne prestaju sa međusobnim optužbama i prebacivanjem lopte zasluga za sajber i terorističke napade, koje se stalno dešavaju u ovim zemljama i podrivaju njihovu stabilnost.

Novo obraćanje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Generalnoj skupštini UN prošle nedelje, ispraćeno je budnim okom kritičkih svetskih diplomata i naišlo na neodobravanje i optužbe Irana.

Kako je naveo iranski ambasador UN Amir Saeid Iravan, sporna je rečenica u kojoj je Netanjahu „zapretio da će upotrebiti nuklearno oružje pritiv Irana“, kao i da je „ta pretanja alarmirajuća i ozbiljna“.

Iako je kabinet izraelskog premijera saopštio da je ova rečenica pogrešno pročitana, činjenica je da je Netanjahu dugo pričao o iranskoj nuklearnoj pretnji, podršci Teherana terorizmu, i kritici administracije predsednika SAD, ali i ostalih zapadnih zemalja, zbog njihove politike prema nuklearnim pitanjima.

“Pre osam godina zapadne sile su obećale da će se obnoviti sankcije ako Iran prekrši nuklearni sporazum. Iran krši sporazum, ali sankcije nisu obnovljene. Da bi se zaustavile iranske nuklearne ambicije ta politika se mora promeniti. Sankcije se moraju obnoviti. I iznad svega Iran se mora suočiti sa kredibilnom nuklearnom pretnjom. Sve dok sam ja premijer Izraela uradiću sve u svojoj moći da sprečim da Iran ima nuklearno oružje“, rekao je Netanjahu.

Iranski ambasador napisao je u pismu UN da je „Netanjahu direktno pretio da upotrebi nuklearno oružje protiv nezavisne države članice UN“, i apelovao na oštar odgovor međunarodne zajednice.

„Izrael nikada nije potvrdio niti opovrgao da ima nuklearno oružje, a nije se ni pridužio međunarodnim sporazumima koje imaju za cilj da ograniče širenje ovog oružja.“

Kakvu sliku Netanjahu pokušava da stvori o sebi? 

Netanjahu je oduvek želeo da bude upamćen kao vođa koji se usprotivio iranskoj nuklearnoj pretnji. Kada se 1996. godine uselio u premijersku rezidenciju bio je simpatičan, zbog širokog osmeha i asimetričnih očiju, ali i zbog svog datuma rođenja – odnosno zbog toga što je prvi premijer koji je stariji od same zemlje kojom upravlja.

Zadao je sebi četiri cilja, osim snižavanja troškova života, povećanja bezbednosti i poboljšanja međunarodnih odnosa Izraela, najvažniji je bio zaustavljanje nuklearnog napretka Irana.

Izraelski analitičari tvrde da je premijer bio najdosledniji po ovom pitanju, ali da se ono nije okončalo tako uspešno kao što je to očekivano.

Izraelski nuklearni sporazum

Kada se 2015. godine pripremalo potpisivanje Iranskog nuklearnog sporazuma, između Irana i nekoliko svetskih sila, uključujući SAD, Netanjahu je pokušavao da odvrati Obamu od pridruživanja ovom „veoma lošem sporazumu“, kako je govorio.

Sporazum je na kraju potpisan, a uslovi na koji se Iran obavezao bili su demontiranje većeg deo nuklearnog arsenala i otvaranje zemlje za međunarodnu inspekciju naoružanja. Za uzvrat je toj zemlji odobreno ublažavanje sankcija vrednih više milijardi dolara.

Cilj je bio da se spreči napredak iranskog nuklearnog programa, kao i potencijalni sukobi sa njegovim regionalnim rivalima – pre svega  Izraelom i Saudijskom Arabijom.

Čini se da od postizanja ovog sporazuma Netanjahu nikako nije mogao da bude miran, i da se stalno trudio da ugrozi taj dogovor.

Na nagovor izraelskog premijera, Tramp je povukao potpis predsednika SAD sa ovog dokumenta, a Iran je zbog napada koje su SAD počinile 2018. godine, koji je odneo hiljade iranskih života, nastavio sa svojim nuklearnim aktivnostima.

EPA-EFE/Doug Mills

Netanjahu sve vreme pokušava da smanji broj iranskih saveznika i da spreči njegovo učvršćivanje u Siriji, koja je još jedan zakleti neprijatelj Irana.

Zato intenzivno neguje veze sa ostalim neprijateljima Teherana, kao što je Saudijska Arabija.

Kako je Netanjahu gurnuo Izrael u haos?

Posle nekoliko godina, odnosno od početka Bajdenovog liderstva, Iran i SAD se približavaju novom sporazumu, dok je međunarodni integritet Izraela narušen.

Sporna reforma pravosuđa koja već mesecima trese ulice Tel Aviva, skovana od strane izraelskog ministra pravde, Jariva Levina, i sprovedena uz veliku podršku premijera Netanjahua ne prestaje da izaziva pobune stanovništva.

Ova reforma je došla brzo, naglo, odnosno jednostrano – građani su bili prinuđeni da se pomire sa tom velikom reformom pravosudnog sistema. Zbog toga su, svakako već izmanipulisani, Izraelci koji su sami prihvatili najekstremniju vladajuću koalniciju ikada, još od januara na ulicama, sa zahtevima za demokratiju. Kako studenti, tako i akademici, naučnici, lekari, radnici, razih društvenih slojeva.

Međunarodni i ekonomski integritet Izraela opada. Kada je nova reforma izglasana, Moody’s i druge finansijske agencije su saopštile da će se zbog „pogoršanja izraelske vlasti“ smanjiti i kreditni potencijali zemlje, a strane investicije su povučene.

Premijer Netanjahu sada ima 73 godine i opkoljen je neprijateljima sa svih strana, dok se protiv njega vodi više krivičnih postupaka za korupciju.

Iako se premijer trudi da održi sliku vođe koji „prkosi iranskoj nuklearnoj pretnji“, analitičari primećuju da je u poslednje vreme iscrpljen, i da je njegova sporna reforma pravosuđa donela dosta štete, kako stanju ekonomije, tako i međunarodnom ugledu zemlje i samog premijera.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.