Najnovije saopštenje Ministarstva pravde Sjedinjenih Država o dosijeima Džefrija Epstina nudi novi uvid u to kako je osoblje bivšeg predsednika Bila Klintona komuniciralo sa Epstinom i njegovom dugogodišnjom saradnicom Gislejn Maksvel, uključujući povremeno neprimerene prepiske putem e-pošte.

Novi dokumenti objavljeni su samo nekoliko dana pre očekivanog glasanja u Predstavničkom domu američkog Kongresa  o nepoštovanju suda protiv porodice Klinton, nakon što su odbili poziv da svedoče u dvostranačkoj istrazi o Epstinu, piše CNN.

Fotografije i prepiske stežu obruč oko Klintona

Predstavnički dom, u kom republikanci imaju većinu, ove nedelje će glasati o tome da se Bil i Hilari Klinton proglase odgovornim za nepoštovanje Kongresa zbog neodazivanja pozivu na svedočenje.

Republikanci iz Odbora za nadzor, pa čak i neke demokrate, glasali su u odboru prošlog meseca da se bivši predsednik i državna sekretarka proglase odgovornim za nepoštovanje suda.

Objavljivanje Epstinovih dosijea u petak, sa više od tri miliona dokumenata, usledilo je nakon manje, ranije serije iz decembra koja je otkrila nikada ranije viđene fotografije Bila Klintona i Epstina zajedno.

Kao i bišeg američkog predsednika Klintona bez majice u hidromasažnoj kadi sa osobom koju je zvaničnik Ministarstva pravde opisao kao „žrtvu“ Epstinove seksualne eksploatacije.

U najnovijim dokumentima nalazi se korespodencija između Maksvelove, koja je trenutno u zatvoru zbog trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, i Klintonovog osoblja u periodu  između 2001. i 2004. godine.

Kako napominje CNN, upravo u tom periodu Bil Klinton je sa svojim saradnicima putovao Epstinovim privatnim avionom najmanje 16 puta.

Bela kuća i Klintonov tim odbacuju optužbe

Među novootkrivenim dokumentima nalazi se i lista optužbi za seksualno zlostavljanje protiv trenutnog predsednika Donalda Trampa iz neproverenih dojava koje je Ministarstvo pravde prikupilo prošlog leta.

Ta lista se takođe odnosi i na optužbe protiv Bila Klintona.

Tramp i Bil Klinton su negirali bilo kakvu krivicu u vezi sa Epstinom. Na upit o optužbama protiv Trampa u dokumentima, Bela kuća se pozvala na saopštenje Ministarstva pravde u kojem se navodi da „ovaj materijal može sadržati lažne ili netačno dostavljene slike, dokumente ili video-zapise“.

Klintonov portparol više puta je izjavio da je bivši predsednik prekinuo veze sa Epstinom pre nego što je ovaj optužen za podvođenje 2006. godine, kao i da nije znao za njegove zločine.

Klinton je takođe negirao da je ikada posetio Epstinovo ostrvo.

Klinton i Tramp su među brojnim visokoprofilnim imenima koja se pominju u Epstinovim dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde.

Nakon što se Trampova administracija usprotivila objavljivanju dokumenata, Kongres je prošle godine doneo zakon kojim se nalaže njihovo obelodanjivanje.

Epstin je izvršio samoubistvo 2019. godine dok je bio u zatvoru čekajući suđenje po saveznim optužbama za trgovinu ljudima.

Klintonov portparol: Bil nije poslao nijedan mejl

Imena Klintonovih saradnika u imejlovima su često redigovana,  prikazuje se samo „WJC“  u liniji primaoca ili pošiljaoca, što se očigledno odnosi na kancelariju Vilijama Dž. Klintona nakon predsedničkog mandata.

Klintonov portparol Andžel Urenja rekao je da Bil Klinton nije poslao nijedan od imejlova koji se nalaze u Epstinovim dokumentima.

„Ne mogu da potvrdim čiji je to bio nalog, mogu vam samo reći čiji nije: Bila Klintona“, rekao je Urenja i dodao da nekadašnji američki predsednik nije poslao skoro pa ni jedan mejl u svom životu, osim povodom dve posebne okolnosti.

„Jednom bivšem astronautu i senatoru Džonu Glenu dok je bio u orbiti oko Zemlje u spejs-šatlu Diskaveri, a drugi put američkim trupama koje su služile na Jadranu“, rekao je Klintonov portparol.

Urenja je takođe dodao da Klinton „niti je imao, niti je delio uređaj, nalog ili adresu sa bilo kim“.

Veliki deo komunikacije između Maksvelove i Klintonovog osoblja odnosi se na logistiku putovanja i večera, a ponekad i na pozive u poslednjem trenutku upućene samom bivšem predsedniku, navodi CNN.

Nejasno je da li je korespodencija bila povezana sa radom fondacije ili ličnim poslovima Klintona ili njegovog osoblja.

Imejl prepiska Gislejn Maksvel

U jednom imejlu iz aprila 2003. godine, Maksvelova je pisala na redigovanu adresu Klintonove kancelarije:

„Drago mi je što dolaziš na večeru – JE (Džefri Epstin) pita šta misliš, da li bi Klinton želeo da dođe – javi mi“.

U drugom imejlu iz decembra 2001. godine, saradnik Klintona pitao je Maksvelovu za broj telefona princa Endrua kako bi koordinisali odlazak na golf tokom posete Bila Klintona Škotskoj.

Maksvelova je odgovorila: „Upravo sam razgovarala sa Endruom. Trenutno nije u Škotskoj, ali ide tamo. Kaže da će pozvati Klintona ako mu dam broj. Dag, želiš li da te pozove?“

Nije jasno na koga se odnosi ime „Dag“, ali glavni Klintonov savetnik u to vreme bio je Dag Bend.

Maksvelova je ponekad bila koketna u svojim imejlovima upućenim na redigovane adrese Klintonove kancelarije.

U jednoj prepisci, napisala je jednom saradniku da je jednom tabloidu rekla kakav je on „pastuv, kako mi se sviđaš i kako si obdaren kao konj – pa, razumeš poentu. Nadam se da ti ne smeta!“

U drugoj prepisci iz 2002. godine, osoba čije je ime redigovano napisala je Maksvelovoj sa Klintonove imejl adrese:

„Otišao sam kući sa nekim sa kim sam i ranije bio, 40-godišnjom plavom udovicom sa velikim grudima, ako možeš da poveruješ u to. Zaista moram da prestanem da pijem“.

U dosijeima nema dokaza da je Maksvelova lično slala mejlove bivšem predsedniku ili obrnuto. U jednom imejlu gde ime pošiljaoca nije redigovano, Bend je naveo da su on i Klinton delili Blackberry nalog.

Skoro deceniju kasnije, nakon što je Maksvelova 2009. godine javno optužena za regrutovanje i seksualno zlostavljanje devojčica sa Epstinom, i dalje je bila dobrodošla u Klintonovim krugovima.

Maksvelova je bila gost na prestižnoj konferenciji Globalne inicijative Klinton u septembru 2013. godine.

Maksvelova je tada pohvaljena za svoj sada ugašeni projekat TerraMar, neprofitnu organizaciju za očuvanje okeana koju je osnovala 2012. godine, a koja je više učinila na obnavljanju njene reputacije nego morskog dna.

Optužbe za Nepoštovanje Kongresa

U isto vreme dok Ministarstvo pravde objavljuje dokumente koji pokazuju Klintonove interakcije sa Epstinom, republikanci u Predstavničkom domu mesecima su u sukobu sa taborom Klintonovih oko svedočenja u okviru njihove istrage.

Iako je komisija odustala od zahteva za lično pojavljivanje sedam drugih osoba koje su dobile pozive u okviru tekuće istrage, predsedavajući Odbora za nadzor Džejms Komer insistirao je da se Klintonovi lično pojave na razgovorima iza zatvorenih vrata.

Ovaj republikanac je više puta tvrdio da bivši predsednik poseduje specifične informacije relevantne za istragu jer je Epstin posećivao Belu kuću, a Bil Klinton je leteo njegovim privatnim avionom.

Advokati koji zastupaju Klintonove više puta su u pismima tvrdili da su oni nepravedno izdvojeni, a pozive komisije za njihovo svedočenje nazvali su „nevažećim i pravno neprimenljivim“.

Pravni zastupnici Klintonovih pokušali su u poslednjem trenutku da nađu kompromis i ponudili da bivši predsednik bude dostupan za razgovor sa Komerom, poslanikom Robertom Garsijom (najviše rangiranim demokratom u komisiji) i nekim članovima osoblja u Njujorku „o oblastima u okviru delokruga“ istrage o Epstajnu.

Komer je, međutim, odbio ponudu i ustvrdio da Klintonovi pokušavaju da dobiju poseban tretman. Kada su pregovori propali, niko od Klintonovih se nije pojavio na zakazanim saslušanjima.

Kada je odbor krenuo u proces za nepoštovanja suda, to nisu podržali samo republikanci: skoro polovina demokrata u odboru takođe je glasala da se predlog o nepoštovanju uputi na glasanje pred ceo Predstavnički dom, tvrdeći da je njihov glas usmeren na zaštitu autoriteta kongresnog poziva.

Glasanje odbora uznemirilo je vodeće demokrate, uključujući bivšu predsednicu Predstavničkog doma Nensi Pelosi, koja je tvrdila da Klintonovi još uvek pregovaraju sa Kongresom i sugerisala da se nikakvi postupci ne pokreću dok Ministarstvo pravde ne objavi sve istražne fajlove o Epstinu.

Uspešno glasanje o nepoštovanju suda u Predstavničkom domu pod kontrolom republikanaca bilo bi simbolično, kao ukor Klintonovima, ali bi se takođe moglo koristiti kao sredstvo da se oni primoraju na svedočenje.

To bi moglo imati i pravne posledice, jer bi stvar bila prosleđena Ministarstvu pravde na potencijalno krivično gonjenje ako Predstavnički dom to odobri, navodi CNN.

I dalje postoji mogućnost dogovora pre glasanja. Prošle nedelje, Komer je nagovestio novinarima da „postoji prilika“ da dve strane postignu sporazum.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.