
Usvojenim drugim rebalansom budžeta Grada Beograda za 2025. godinu, gradska kasa je uvećana za približno 1,43 milijarde dinara, čime je ukupan obim sredstava dostigao nešto više od 190 milijardi dinara.
Ipak, iza ovog nominalnog rasta krije se značajno povećanje budžetskog deficita i odluka o novom, velikom zaduživanju grada kako bi se finansirale tekuće potrebe i planirani kapitalni projekti.
Prema odluci usvojenoj na sednici u četvrtak, budžetski deficit za 2025. godinu projektovan je na 10,8 milijardi dinara. U dokumentu se navodi da će se ovaj manjak u gradskoj kasi pokriti kombinacijom prenetih sredstava iz ranijih godina, prihodima od prodaje finansijske imovine i novim zaduživanjima, koja predstavljaju ključnu stavku ovog rebalansa.
Novi krediti za finansiranje projekata
Centralna tačka novog budžetskog plana je odluka da se Grad Beograd kod domaćih banaka zaduži za skoro 11,7 milijardi dinara (oko 100 miliona evra).
Ova sredstva, koja će biti povlačena tokom 2025. i 2026. godine.
Najveći deo ovog kreditnog aranžmana, više od 7,3 milijardi dinara, biće usmeren direktno u projekte saobraćajne i komunalne infrastrukture, ali i u objekte kulture, obrazovanja i socijalne zaštite.
Odluka o novom zaduživanju dolazi u trenutku kada, prema zvaničnom izveštaju Uprave za javni dug, stanje duga Grada Beograda na dan 31. avgusta 2025. godine iznosi 34,34 milijarde dinara.
U istom izveštaju se navodi da dug prestonice čini 68,1 odsto ukupnog duga pet najzaduženijih lokalnih samouprava u Srbiji.
Tokom 2025. godine, na naplatu dospeva glavnica postojećih dugova u iznosu od 9,47 milijardi dinara.
na za oko milijardu dinara u odnosu na prethodni rebalans.
Uvećani rashodi za usluge i zaposlene
Na rashodnoj strani budžeta, najveće uvećanje beleži stavka „Korišćenje usluga i roba“, koja je porasla za preko 3,2 milijarde dinara ili 4,38% i sada iznosi skoro 77 milijardi dinara.
U okviru ove široke kategorije, koja obuhvata sve operativne troškove gradskog sistema, po pravilu najveći deo sredstava odlazi na „Usluge po ugovoru“.
Ova podstavka uključuje izdatke za angažovanje privatnih firmi za poslove poput javnog prevoza, obezbeđenja, čišćenja, održavanja, kao i za stručne, konsultantske i medijske usluge.
Ovo je ujedno i najveća pojedinačna promena na strani rashoda.
Povećani su i rashodi za zaposlene za oko 534 miliona dinara, dostižući iznos od 26,18 milijardi dinara.
Takođe, više novca je opredeljeno za socijalnu zaštitu (povećanje od 567 miliona dinara) i za subvencije (povećanje od 272 miliona dinara).


