Novo istraživanje je otkrilo da postoji stvaran razlog zašto oni koji piju gazirana pića često na kraju pojedu više, dodatno povezujući teoriju da gazirana pića potencijalno mogu da budu povezana sa gojaznošću i to zbog jednog ključnog sastojka – šećera.

Prema nedavnim rezultatima objavljenima u magazinu „The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism“, pića koja su prepuna saharoze u poređenjui sa glukozom mogu ometati hormone koji regulišu apetit.

To znači da zbog konzumiranja slatkih napitaka poput gaziranog pića mnogo teže utvrđujete da li ste siti. Dakle, zauzvrat jedete više, a prejedanje može dovesti do povećanja kilograma, prenosi N1 pisanje portala Eat This, Not That.

Istraživači su proučavali 69 mladih odraslih osoba uzrastaizmeđu 18 i 35 godina. Učesnici studije su konzumirali pića koja sadrže ili saharozu ili glukozu. Za referencu, saharoza je zapravo kombinacija glukoze i fruktoze i dolazi iz šećerne trske ili šećerne repe. Glukoza se, s druge strane, prirodno nalazi u medu, grožđu, smokvama i šljivama.

Učesnicima su uzeti uzorci krvi 10, 35 i 120 minuta nakon što su popili zaslađena pića. Istraživači su otkrili da su učesnici, kada su pili napitke sa saharozom, proizvodili manje količine hormona koji suzbijaju glad, u poređenju sa onim kada su konzumirali pića koja sadrže istu količinu glukoze.

Studija je takođe uzela u obzir da su pojedinačne karakteristike, uključujući telesnu težinu i pol, uticale na reakcije hormona na dve različite vrste šećera.

„Većina saharoze koju ljudi konzumiraju dolazi iz hrane i pića zaslađenih šećerom, dok se glukoza prirodno nalazi u većini hrane koja sadrži ugljene hidrate, uključujući voće i hleb od celovitih žitarica“, rekla je autorka studije Ketlin Pejdž, profesorka medicine specijalizovana za dijabetes i dečju gojaznost na Medicinskom fakultetu Kek u SAD.

„Naše istraživanje otkrilo da su mlade odrasle osobe, kada su konzumirale pića koja sadrže saharozu, proizvodile niže nivoe hormona koji regulišu apetit nego kada su konzumirale pića koja sadrže glukozu – glavnu vrstu šećera koja cirkuliše u krvotoku“, dodala je Pejdž. 

PRETPLATI SE NA NEDELJNIK

AKCIJA: Dvogodišnja pretplata na štampano izdanje.

din.26.000 11.999

Šestomesečna pretplata na digitalno izdanje Nedeljnika.

din. 6.058 3.999

Jednogodišnja pretplata na digitalno izdanje Nedeljnika.

din. 12.116 7.500

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.