
Devetnaestogodišnjak koji je prvi ispisao poruke na trotoaru u znak protesta protiv desničarske vlade nije očekivao da će toliko ljudi slediti njegov primer.
Kada je na pločniku ispred srednje škole u slovačkom gradu Popradu ispisao „Dosta Fica“ i šalu na račun odnosa premijera Roberta Fica i Vladimira Putina, tinejdžer Mihal (poznatiji kao Muro) nije slutio razmere reakcije.
Poruke su se pojavile nekoliko sati pre nego što je premijer trebalo da održi predavanje o spoljnoj politici. Ovaj čin pokrenuo je talas sličnih natpisa širom zemlje, koji su neki nazvali „Revolucija kredom“, piše Gardijan.
Reakcija vlasti
Fico je odložio posetu školi, što je Muro prokomentarisao rečima: „Ne bih voleo da budem neko ko se plaši poruke kredom.“ Policija ga je ispitala, ali je pušten bez optužbi.
Murova motivacija proizašla je iz frustracije Ficovom proruskom politikom, korupcijom, rastom troškova života i zanemarivanjem obrazovanja, što tera mlade iz zemlje.
Zahvaljujući društvenim mrežama, kreda je postala simbol otpora vladi optuženoj za urušavanje ljudskih prava i vladavine prava.
Duh Plišane revolucije
Pokret je doživeo vrhunac sredinom novembra, tokom obeležavanja godišnjice Plišane revolucije iz 1989. godine.
Na masovnom skupu u Bratislavi, Muro se obratio okupljenima upozoravajući da glasanje za Fica znači povratak praksi protiv kojih su se građani borili decenijama.
Opozicija je istakla da premijer napada nezavisne institucije baš kao što su to nekada radili komunisti.
Borba se nastavlja
Iako je sneg privremeno otežao pisanje po asfaltu, protesti ne prestaju. Nedavno su učenici obučeni u crno napustili salu kada je Fico napokon došao u Poprad.
Muro se sada suočava sa onlajn napadima i optužbama vlasti da je strani plaćenik. Ipak, on ističe da je nestranačka ličnost i da ne odustaje. Za Gardijan je ocenio da je „revolucija kredom sjajan oblik građanske neposlušnosti, dovoljno miran ne bude razlog za krivično gonjenje, a ipak je jasno i vidljivo sredstvo za izražavanje mišljenja.“
