Jake bolove u leđima izazvane diskus hernijom prema procenama oseti čak 75 odsto ljudi starijih od 25 godina makar jednom u životu. Na pojavu ovog, najčešćeg neurohirurškog oboljenja, utiče savremeni način života, koji podrazumeva višesatno sedenje za računarom, mnogo vremena provedenog za volanom, kao i manjak fizičke aktivnosti. Kako se ova bolest prepoznaje i leči, objašnjava dr sci med. Marko Marković, neurohirurg u privatnom zdravstvenom sistemu MediGroup, u prvoj epizodi serijala „MediGroup preporuka“.

„Diskus hernija najčešće nastaje sponatno, usled načina života, a mnogo ređe traumatski, odnosno nakon povrede. Postoji više oblika i formi, a u najužem smislu radi se o gubitku elastičnosti diska, što rezultira njegovim izletanjem i uklještenjem nerva. Najčešće je to u lumbalnom delu kičme, što može biti praćeno i trnjenjem i bolovima u nogama. Ukoliko je reč o vratnom delu kičme, ovi simptomi se mogu osećati i u rukama. Vrlo retko se javljaju bolovi u srednjem, odnosno grudnom delu leđa, i oni imaju pojasno širenje“, navodi dr Marković.

On ističe da je uporan i jak bol dovoljan znak za odlazak neurohirurgu i dodaje da se kao najalarmantniji simptom može pojaviti i slabost u rukama ili stopalima. Za donošenje najadekvatnije odluke o vrsti lečenja, kako kaže, ključni su individualni pristup svakom pacijentu i svakom problemu.

„Kroz pažljivo ispitivanje pacijenata i detaljan opis tegoba, odlučujemo se za dalju dijagnostiku koja uglavnom podrazumeva magnetnu rezonancu, a u ređim slučajevima skener. Nakon toga se donosi odluka o najboljem metodu lečenja. Kada su u pitanju blaži oblici diskus hernije, tada se pribegava intervencijama koje se rade u lokalnoj anesteziji, poput laserskih operacija ili bioregenerativnih procedura. Cilj je da se otkloni bol i pacijentu omogući komforan život. Ukoliko je došlo do uklještenja nerva i izletanja diska, onda se pribegava endoskopskoj operaciji kičme, kojom se danas mogu rešiti svi oblici diskus hernije, osim kada je ona u vratnom delu i pritiska kičmenu moždinu“, kaže dr Marković.

Kao pionir minimalno invazivne hirurgije kičme u Srbiji i regionu, on objašnjava da je reč o najpreporučljivijem i najefikasnijem metodu lečenja, zbog najveće preciznosti i najmanjeg oštećenja tkiva.

Moja preporuka su endoskopske operacije koje su bezbedne i efikasne. Ova intervencija podrazumeva jedan ubod u kožu od svega par milimetara i stavljanje jednog končića nakon operacije. To znači da rana praktično ne postoji, a efekat je maksimalan. Već sutradan, pacijenti idu kući i naredne dve nedelje izbegavaju veće fizičke aktivnosti. Nakon toga, javljaju se na fizikalnu terapiju koja može biti i ambulantnog tipa, i onda su spremni da se vrate uobičajenim aktivnostima koje uključuju i bavljenje sportom“, kaže dr Marković.

Njegova iskustva pokazuju da je u 90 odsto slučajeva pacijentima bolje nakon operacije i oni više nemaju tegobe.

„U retkim slučajevima, oni mogu osećati bol i nakon zahvata, ali manjeg intenziteta nego pre operacije. Međutim, ukoliko pacijenti imaju tegobe kao ranije, onda bi trebalo uraditi kontrolu i odlučiti o daljem postupanju. U vrlo retkim slučajevima je neophodno ponoviti operaciju, čime se postiže rešavanje problema. Endoskopski zahvat je najbolje rešenje i kada je reč o reintervenciji“, zaključuje Marković.

U Srbiji MediGroup Opšta bolnica je jedan od 20 svetskih Centara izvrsnosti minimalno invazivne spinalne hirurgije

MediGroup Opšta bolnica je jedan od 20 Centara izvrsnosti u svetu za kompletno-endoskopsku minimalno invazivnu hirurgiju kičme, a nosilac ovog centra je dr Marko Marković koji je realizovao oko 2.000 ovakvih operacija.

Minimalno invazivne operacije su trenutno najbolje rešenje za visoko učestala oboljenja kičme. One zahtevaju nešto duži period učenja zbog drugačije operativne tehnike i zbog toga se ne rade u velikom broju centara ni od strane velikog broja doktora, već se njima bavi svega 20 centara u svetu. Imao sam sreće što sam prvi u mojoj zemlji, pionir u ovome, i dugujem veliku zahvalnost mojim pacijentima koji su mi ukazali poverenje i koji danas dolaze i iz regiona i inostranstva“, kaže dr Marković.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.