Radnicima koji primaju minimalac, svaki dinar znači – a takvih je, prema podacima koje je izneo ministar finansija Siniša Mali, nešto više od 90.000 u našoj zemlji sa ukupno 2,4 miliona zaposlenih.

Pitanje je, međutim, kakva računica stoji iza minimalca i da li i koliko povećanje mogu da „pokriju“ državna kasa i budžeti kompanija.

Kada je reč o budžetu Srbije, ministar finansija nije doveo u pitanje ideju predsednika Srbije da „u dva koraka“ podigne minimalac sa aktuelnih 457 evra na 500 evra u oktobru, a potom i na 550 evra od 1. januara. Povećanje minimalca pratio bi i rast neoporezivog dela zarade za „oko 15,1 odsto“, kako je rekao Vučić.

Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije i veteran pregovora o minimalcu u Socijalno-ekonomskom savetu Nebojša Atanacković ističe da povećanje minimalca već nekoliko godina prati i rast neoporezivog dela zarade, ali i da je preko potreban drugačiji pristup kada je reč o kompenzaciji povećanih troškova privrede.

„POKLON OD 350 DINARA“

Atanacković upozorava da povećanje minimalca uz povećanje neoporezivog dela zarade ne rešava problem na pravi način.

„Oni koji isplaćuju plate koje su iznad minimalne, dobiju neoporezivi deo kao ‘poklon’ dok se oni koji inače isplaćuju minimalac suoče sa novim troškovima uz minimalnu kompenzaciju“, objašnjava Atanacković.

Kao primer navodi prošlogodišnji sporazum o povećanju minimalne zarade, koja je počela da se isplaćuje 1. januara ove godine.

„I tada je neoporezivi deo zarade povećan za 13,7 odsto, odnosno za oko 3.500 dinara. To znači da je porez na zaradu od 10 odsto nije naplaćivan za tu razliku, što znači da su poslodavci dobili ‘na poklon’ 350 dinara“, objašnjava Atanacković.

KO ŠTA DOBIJA

Prema toj računici, država je ostala bez oko 840 miliona dinara na ime poreza na zarade, ili oko sedam miliona evra – koliko se dobije kada se tih 350 dinara pomnoži sa 2,4 miliona, što je broj zaposlenih u Srbiji na kraju prošle godine,

„Cela privreda – 2,4 miliona radnika – bili su oslobođeni tog iznosa, ali nekome ko isplaćuje prosečnu zaradu od 100.000 dinara svejedno je kolika je minimalna zarada. Sa druge strane, oni koji isplaćuju minimalne zarade dobili su istih 350 dinara olakšice, ali ih je povećanje koštalo nekoliko hiljada dinara po zaposlenom – dakle, u goroj su situaciji nego što su bili“, upozorava Atanacković.

Zato kaže da postoje i drugi načini da se kompenzuje trošak povećanja minimalca.

„Ranijih godina je bilo predloga da se oni koji isplaćuju minimalne zarade u potpunosti oslobode poreza na zarade“, podseća na jednu od mogućnosti.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.