Učionica 2030: Tehnologija kao imperativ za stvaranje učionice budućnosti

Kriza izazvana koronavirusom osim što je imala veliki uticaj na ekonomije i zdravstveni sistem svih zemalja širom sveta, promenila je obrazovne sisteme iz korena, jer su nastavnici morali “preko noći” da nađu i nauče nove načine komunikacije kako bi preneli znanje učenicima, dok su učenici primorani da prihvate novonastalu situaciju i prilagode se novom načinu učenja.

O tome je bilo reči na online panelu “Učionica 2030: Stvaranje učionice budućnosti” na kojem su učestvovali vodeći stručnjaci iz obrazovanja iz UNICEF-a, kompanije Microsoft ali i nastavnici širom sveta. Glavni zaključak jeste da je za učionicu budućnosti neophodno implementirati tehnologije koje imamo na raspolaganju ali da ih treba prilagoditi potrebama učenika i nastavnika kako bi se održao glavni aspekt škole, a to je socijalna edukacija.

Tokom poslednjih godinu dana dosta je ulagano u školstvo, u smislu novih tehnologija i obuke nastavnika,  ali još uvek ne znamo kako su sve promene uticale na đake i njihovo celokupno iskustvo. Epidemiološka situacija varira od zemlje do zemlje, ali u većini zemalja učenici su prešli na učenje na daljinu. Prema podacima UNICEF-a, u jeku pandemije oko 1,6 milijardi učenika širom sveta je prešlo na učenje na daljinu, što je oko 90 odsto od svih đaka na svetu.

Međutim, u zemljama koje su “digitalno napredne”, u smislu da sva deca imaju pristup hibridnom učenju, ipak postoji veliko nezadovoljstvo organizacijom online nastave jer đaci nisu nezavisni od roditelja.  

“Ono što se pokazalo efikasno jeste odabir materijala i alata koje učenici mogu sami da koriste, bez pomoći roditelja, pošto većina roditelja takođe radi od kuće i imaju svoje zadatke i nemaju vremena da se bave školskim radom. Takođe, ja sam u svoju nastavu uključio razne društvene aktivnosti pa tako na početku jutarnje nastave zajedno doručkujemo, slušamo muziku, imamo svoju plejlistu, ćaskamo o raznoraznim stvarima. Osim toga, u svoje časove sam uključio i fizičko razgibavanje jer je veoma važno da se održi kondicija đaka koji su izolovani kod kuće. Pa tako u okviru nastave imamo i aerobik i krosfit “, naglasio je Kristofer Ditmer, nastavnik jedne osnovne škole iz Danske i menadžer projekta “Talent factory”.  

Kada su u pitanju načini nastave, zaključak je da je najbolje kombinovati tehnologije, odnosno koristiti i prethodno snimljene materijale ali i “žive” časove koji održavaju vezu između nastavnika i đaka, ali i među samim đacima.

“Veoma je važno kombinovati načine učenja, jer ako koristimo samo snimljene časove deca gube na socijalnom kontaktu i povezanosti sa ostalim đacima, dok nastava uživo ograničava pomoć koju deca mogu da dobiju od svojih roditelja, koji obično moraju da rade dok su deca na nastavi. U većini slučajeva i roditelji i deca rade online, pa onda nastaje i problem sa internetom I opterećenosti”, smatra Sidsel Visti Noneman, profesorka gimnazije iz Danske.

Još jedan problem sa kojim smo se obrazovanje širom sveta suočio jeste taj što je većina nastavnika, zbog preopterećenosti sistema ali i dece, primorana da se drži samo osnovnih informacija koje treba da prenesu, pa je na gubitku kvalitet nastave na uštrb opšteg zdravlja svih uključenih.

“Na početku pandemije svi nastavnici su nastojali da daju sve od sebe kako bi nastavili časove kao da su u školi. I bilo je veoma stresno i za njih, ali i za đake. Praksa je međutim pokazala da je kombinacija prethodno snimljenog materijala i „živog“ kontakta sa učenicima najbolja, kako se ne bi izgubila socijalna nota koju škola ima, a da se održi kvalitet znanja. Tek kada je uključena ta socijalna dimenzija u nastavu na daljinu nastavnici su uspeli da ocene koliko snimiljenog materijala treba da koriste i kada i koliko treba da imaju živog kontakta sa đacima”, objasnio je Endi Perijer, savetnik za digitalno obrazovanje u okviru Kognita škola i dodao da je “osim zdravlja učenika, veoma važno i dobrostanje nastavnika. I kao što je bitno održati socijalnu dimenziju i duh škole kod đaka, kreiranjem virtuelne odeljenske zajednice, tako ne treba zaboraviti ni na zaposlene, jer i oni prolaze kroz nešto što je veoma teško i u potpunosti novo“.

Podrška je važan deo svakog obrazovanja. Ne možemo da učimo i napredujemo u okruženju u kojem nemamo podršku i u kojem se ne osećamo bezbedno, i to se ne odnosi samo na učenike već i na nastavnike, pa socijalna dimenzija škole postaje sve važniji aspekt školovanja.

“Bitno je imati u vidu važne aspekte učenja i razvoja od ranog detinjstva do adolescencije, a to su kognitivne, društvene i emocionalne sposobnosti, kreativnost, komunikacija, empatija i mogućnost rešavanja problema. I sve više smo svesni koliko obrazovni sistemi moraju da neguju ove sposobnosti,  pogotovu u ovoj tranziciji na novi način nastave“, istakao je Mark Sparvel, vođa Microsoft obrazovanja.

Osim toga, emotivna podrška i priznavanje emotivnog napretka učenika je veoma bitno. Zato osim klasičnih ocena i pohvala tipa ”bravo, odlično i veoma dobro” treba koristiti rečenice poput “pokazao si empatiju/napredak/pouzdanje”. Takođe, treba pružiti učenicima način da vide svoj razvoj. U okviru Microsoft Teams postoji besplatna opcija “Reflect” koja omogućava đacima da vide svoj napredak.

“Takođe treba biti kreativan sa tehnologijama koje su nam dostupne. Tako za đake koji imaju problema sa savladavanjem gradiva treba stvoriti prethodno snimljene materijale koje oni mogu da pogledaju kada su im potrebni, poput uputstva u vezi sa jednačinama, ili formiranjem rečenica“, napomenula je Sidsel Visti Noneman.

Na panelu se govorilo o tome kako vidimo okruženje u kojem će đaci učiti u budućnosti, koje će uloge imati inkluzija, uključenost u nastavku i zdravlje učenika u stvaranju uspešnog hibridnog modela za učenje, koji se koristi danas kada se školstvo suočava sa svim preprekama i izazovima koje je donela pandemija koronavirusa, ali će ostati u upotrebi nakon završetka ove krize.

Glavni zaključak panela jeste da je učenicima potrebna autonomija a ne automatizacija nastave, što znači da nastava treba da bude fleksibilna i da uvažava individualne potrebe đaka, jer nisu svi u istoj situaciji pa da mogu i da uče na isti način.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.