Ponedeljak je uglavnom udarni dan za Nedeljnik. Ne toliko haotičan kao utorak, možda, ali ponedeljkom stiže gro tekstova, a časopis koji listate polako dobija obrise.

Ovog ponedeljka, ipak, umesto kafe i čaja i ponekog retkog osmeha, zaposlene u Nedeljniku dočekali su – otmičari.

Možda nisu nosili čarape preko glave niti nam uperili duge cevi u čelo – mada, u kakvom smo raspoloženju, lakše bi nam bilo da jesu – već su prljavi posao obavili iz neke svoje jazbine. Glavni računar Nedeljnika postao je žrtva takozvanog „ransomware“ napada: „Adame“, verzija virusa „Phobos“, preuzeo je sve fajlove na njemu i učinio ih beskorisnim, sve dok se ne plati traženi otkup.

Ransomware zaista funkcioniše po principu metaforičke otmice: svi vaši fajlovi su tu, i vidljivi su, ali ne možete da im pristupite dok ne dobijete „ključ“. „Ključ“ se, naravno, dobija kada napadačima uplatite određeni iznos, najčešće u bitkoinima.

Hakerski napadi obično se dešavaju „drugima“, dok se ne dese vama: nije nam bila prevelika uteha što je pre nekoliko meseci i redakcija PC Press-a – u kojoj sede ljudi mnogo obdareniji računarskim znanjem od nas u Nedeljniku – napadnuta na gotovo istovetni način. Na sajtu PC Pressa, uz priču o njihovom „nezvanom gostu“, možete pročitati još nekoliko odličnih i tehnički pismenih tekstova, uz mnoge savete kako da se zaštitite.

Jedan od načina je i da stalno radite bekap, a tu lekciju mi smo naučili na teži način. Iako jesmo pravili bekap, nismo pravili i „bekap bekapa“, što znači da je dobar deo bogate arhive Nedeljnika (uključujući i fotografije) trenutno otet i zatvoren u nekoj mračnoj virtuelnoj prostoriji, gde ga muče i zlostavljaju…

U Posebnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, kojem je ceo slučaj prijavljen, kažu da je samo u Srbiji u poslednjih nekoliko godina bilo na stotine, pa i na hiljade sličnih napada, ali da se vinovnici ne nađu skoro nikad, pa ni tada.

Ransomware je jedan od najisplativijih poslova za sajber-kriminalce. FBI procenjuje da je dosad hakerima plaćeno više od milijardu dolara, a zvaničnici Biroa savetuju da nikako ne pregovarate sa napadačima, pošto se tako samo ohrabruju i finansiraju. Pa ipak, ima onih koji se ne obaziru: dostupni podaci kažu da je 55 odsto malih i srednjih preduzeća prošle godine u Americi platilo da im se podaci vrate (iako nema nikakve garancije da će zlikovci, po uplati, to i učiniti). Zanimljivo je i da je više od 500 škola, 140 policijskih stanica, bolnica i jedinica lokalne samouprave napadnuto samo u 2019. samo u Americi. Vlasti Rivijera Bič Sitija na Floridi platile su 600.000 dolara, dok je Baltimor postao grad koji se hvalisao time da nije pregovarao sa „teroristima“. Umesto toga, novac su uložili u zaštitu i prevenciju.

Prevencija je, uz bekap, najvažnija. Ransomware možete zakačiti tako što otvorite sumnjiv mejl sa linkom za „phishing“, može da vam duva promaja kroz portove, može da vas zavrne neki administrator kojeg ste naljutili, možete da mislite da je sasvim u redu da vam svi računari imaju istu šifru za Windows.

Poslušajte nas – nije.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.