Dobro jutro,

Više crnogorskih državljana uhapšeno je u Podgorici zbog sumnje da su radili za obaveštajnu službu Rusije, prenose mediji. Takođe, šest ruskih diplomata su proglašeni nepoželjnima i moraće da napuste zemlju. Ambasada Rusije saopštila je da usled „neprijateljskog postupanja crnogorskih vlasti“ obustavlja rad konzularnog odeljenja.

Ceremonijalno potpisivanje ugovora o pristupanju Donjecke i Luganske republike Rusiji biće održano u Kremlju i učestvovaće predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin. On je sinoć potpisao ukaze kojima se Hersonska i Zaporoška oblast priznaju kao nezavisne teritorije.

Oluja Ijan koja je razorila zapadnu Kubu i Floridu poslednjih dana ponovo je ojačala do te mere da je ponovo klasifikovana kao uragan. Džo Bajden je izjavio da je moguće da je uragan na Floridi izazvao „znatne ljudske gubitke“.

DIPLOMATSKI SPOR RUSIJE I CRNE GORE

Više crnogorskih državljana uhapšeno je u Podgorici zbog sumnje da su radili za obaveštajnu službu Rusije, objavile su Vijesti pozivajući se na nekoliko izvora.

Kako se navodi, akciju je vodila Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB), u čijoj je i nadležnosti to krivično delo, a sprovedena je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Jedna od uhapšenih osoba je, prema podacima ANB, više od decenije radila za rusku službu i deo je šire grupe čiji su članovi poznati toj agenciji. Navodno je u pitanju službenik državne administracije.

Iz ANB nisu odgovorili da li je tačno da je uhapšeno više osoba zbog sumnje za špijunažu.

U okviru akcije ANB, SDT i Specijalnog policijskog odeljenja izvršeni su pretresi na više lokacija u Podgorici i okolini, tokom kojih su pronađeni predmeti “od interesa za istragu”.

Vijesti navode i da je ova akcija deo međunarodne i da su među uhapšenima i neki ruski državljani.

Podgorički mediji objavili su i da je među onima koji su sarađivali sa ruskom obaveštajnom službom bivši portparol i dugogodišnji diplomata Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore.

„Pobjeda“ i „Vijesti“ navode da nadležni sumnjiče dva crnogorska državljanina, šest ruskih diplomata i nekoliko drugih ruskih državljana za saradnju s ruskom tajnom službom.

Po tim navodima, među uhapšenima je i bivši portparol MSP Crne Gore i dugogodišnji diplomata Radomir Sekulović (62).

Mediji podsećaju da je Sekulović bio portparol Ministarstva u vreme Državne zajednice Srbija-Crna Gora, da je smenjen sa te pozicije, ali da je ostao da radi u tom resoru.

Mediji navode da akciju vodi Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB), da je koordinisana sa crnogorskim međunarodnim partnerima, te da se sprovodi po nalogu Specijalnog državnog tužioca Crne Gore (SDT).

SDT je ranije potvrdilo da je u toku akcija protiv više građana odimnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije i špijunažu, ali još nema zvanične potvrde privođenja.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je pozdravio akciju SDT i naveo da je ta akcija „stroga tajna“.

Ministar policije Filip Adžić je na sednici Vlade saopštio da u državnm službama ima ljudi koji rade za druge službe više od od deset godina i da Vlada „čisti službu od tih ljudi“.

Crnogorsko ministarstvo spoljnih poslova proglasilo je šest ruskih diplomata iz ambasade Ruske Federacije u Podgorici nepoželjnima u Crnoj Gori i oni će morati da napuste zemlju. 

Ruske diplomate su proglašene za persone non grata „zbog aktivnosti koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima i odnosima međusobnog uvažavanja i poštovanja dve države“, saopšteno je iz ministarstva.

U poslednjih sedam meseci iz Crne Gore je proterano ukupno 12 ruskih diplomata.

Ambasada Rusije u Crnoj Gori saopštila je da usled „neprijateljskog postupanja crnogorskih vlasti“ obustavlja rad konzularnog odeljenja od 30. septembra.

Ona se oglasili povodom dešavanja, tokom kojih je njihovih šest diplomata proglašeno personama non grata.

„U vezi sa neprijateljskim postupanjem crnogorskih vlasti prema ambasadi Rusije u Crnoj Gori, obustavlja se rad konzularnog odeljenja od 30. septembra na neodređeni rok“, napisano je na zvaničnoj Fejsbuk stranici.

REFERENDUMI U UKRAJINI

Ceremonijalno potpisivanje ugovora o pristupanju Donjecke i Luganske republike Rusiji biće održano u Kremlju i učestvovaće predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, najavio je njegov portparol Dmitrij Peskov.

„U 15.00 (po lokalnom vremenu) u Velikoj palati Kremlja, u sali Svetog Đorđa, biće ceremonija potpisivanja sporazuma o ulasku novih teritorija u sastav Ruske Federacije. Na tom skupu predsednik Putin će održati opsežan govor“, rekao je Peskov.

Putin je potpisao ukaze kojima se Hersonska i Zaporoška oblast priznaju kao nezavisne teritorije, prenose RIA Novosti.

„U skladu sa opšteprihvaćenim principima i normama međunarodnog prava, priznajući i potvrđujući princip jednakih prava i samoopredeljenja naroda, sadržan u Povelji Ujedinjenih nacija, vodeći računa o volji naroda Hersonske oblasti na referendumu održanom 27. septembra 2022. odlučujem – priznati suverenitet i nezavisnost Hersonske oblasti“, navodi se u dokumentu.

Po navodima ruskih agencija, na ceremoniju su pozvani članovi oba doma ruskog parlamenta.

Glasanje u ukrajinskim oblastima koje su pod kontrolom Rusije, koje čine oo 15 odsto ukrajinske teritorije, organizovano je u periodu od pet dana.

Po rezultatima referenduma koji ne priznaju Ukrajina, Ujedinjene nacije, Evropa, SAD, kao ni Srbija, za pripajanje Rusiji glasalo je navodno više od 90 odsto građana četiri ukrajinske oblasti.

Državni sekretar SAD Entoni Blinken osudio je referendume o pripajanju u ukrajinskim oblastima pod ruskom kontrolom i rekao da oni nisu ništa drugo nego „otimanje teritorije“.

„Ta parodija od referenduma koje je Kremlj organizovao nisu ništa drugo nego bezuspešan pokušaj prikrivanja nečeg što nije ni manje ni više nego još jedan pokušaj da se otme ukrajinska teritorija“, rekao je Blinken u saopštenju.

„Da budemo jasni, rezultate je namestila Rusija i oni ne odražavaju volju ukrajinskog naroda“, rekao je Blinken.

Američka osuda referenduma nije nova ali je Blinken ovo rekao u vreme kada ruski predsednik Vladimir Putin namerava u Moskvi da formalizuje rusko pripajanje četiri ukrajinske oblasti gde su održani referendumi, koje je osudio Kijev i njegovi zapadni saveznici.

Blinken je ponovio da SAD neće nikad priznati pripajanje teritorija, govoreći o „nelegitimnim referendumjma kojim se krši međunarodno pravo i koji idu protiv svetskog mira i bezbednosti“.

SAD će nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko je potrebno, zaključio je on.

URAGAN IJAN

Oluja Ijan koja je razorila zapadnu Kubu i Floridu poslednjih dana ponovo je ojačala do te mere da je ponovo klasifikovana kao uragan, javio je američki Nacionalni centar za uragane (NHC).

Sa vetrovima koji dostižu do 129 kilometara na čas oluja Ijan se sada kreće ka južnim američkim državama Južnoj Karolini, Severnoj Karolini i Džordžiji sa potencijalno „smrtonosnim“ uticajem, što znači, poplave, plimski talasi i jaki vetrovi, naveo je centar čije sedište je u Majamiju u svom najnovijem izveštaju.

Očekuje se da će Ijan stići do kopna Južne Karoline kao uragan prve kategorije.

Moguće je da je uragan Ijan na Floridi izazvao „znatne“ ljudske gubitke“ i da je postao najsmrtonosniji uragan koji je ikad pogodio  tu južnu američku državu, rekao je predsednik SAD Džo Bajden.

On je rekao da cifre još nisu jasne ali da stižu prve informacije o ljudskim gubicima koji bi mogli da budu „znatni“.

„To bi mogao da bude najsmrtonosniji urgan u istoriji Floride“, rekao je Bajden prilikom obilaska prostorija savezne agencije koja upravlja prirodnim katastrofama (FEMA).

Uragan Ijan, koji je na svom vrhuncu dostigao status oluje četvrte kategorije, izazvao je poplave i olujne udare na Floridi, a dva miliona ljudi ostalo je bez struje.

Uragan je zatim oslabio, a njegov centar je napustio kopno i kreće se iznad Atlantskog okeana gde ponovo jača. Izdato je upozorenje za uragan za američku državu Južnu Karolinu.

Vetrovi su ojačali na gotovo 110 kilometara na sat što je samo malo ispod uraganske snage, uz snažnije nalete.

I DRUGE VESTI

RSE: „EU predviđa izuzeće za Zapadni Balkan u novom paketu sankcija“

Ministri energetike Evropske unije će, u okviru novog paketa sankcija Rusiji, verovatno odobriti i meru kojom će se zemlje Zapadnog Balkana izuzeti od ograničenja koje se odnosi na rusku sirovu naftu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ova mera ima za cilj moguće izbegavanje zaobilaženja sankcija.

„Da bi se zaštitila energetska sigurnost Zapadnog Balkana, potrebno je predvideti derogaciju kojom bi se omogućio tranzit ruske sirove nafte naftovodom preko Hrvatske, pod uslovom da takav tranzit ostane u granicama prosečnih nivoa tranzita iz prethodnih godina kako bi se izbeglo zaobilaženje (sankcija)“, stoji u tekstu predloga novih mera, koje EU namerava da uvedene protiv Rusije, a u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Ova odredba se odnosi na one zemlje regiona, koje nemaju izlaz na more i koje preko Hrvatske uvoze sirovu naftu. Oko ovih mera i novog paketa sankcija ministri energetike će raspravljati i odlučivati na vanrednom sastanku koji će biti održan 30. septembra.

Mere se tiču uglavnom određivanja ograničnjena cena nafte i odlučiće se zabrana transporta nafte čija cena prelazi dogovorenu ograničenu cenu koju se očekuje da Unija postavi.

Mihajlović: „Prosečno svaki grad će smanjiti potrošnju za 12 odsto“

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da su planove za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije do sada dostavile gotovo sve lokalne samouprave, koje će u proseku, prema tim planovima uštedeti oko 12 odsto energije, saopšteno je iz tog ministarstva.

Mihajlović je, odgovarajući na pitanja novinara posle sastanka sa državnom sekretarkom u Saveznom ministarstvu za ekonomiju i zaštitu klime Nemačke Franciskom Brantner i specijalnim izaslanikom Nemačke za zapadni Balkan Manuelom Saracinom, rekla „da postoji još prostora za smanjenje potrošnje u javnom sektoru, posebno u javnim preduzećima“.

„Кada govorimo o javnim preduzećima, njihov prosek uštede je oko pet odsto, a EPS je dao najveći procenat od 3,2 odsto. Ministarstva i druge centralne državne institucije su dostavile plan sa prosečnim procentom smanjenja od gotovo 15 odsto. To je dobar početak“, rekla je Mihajlović.

Putin rekao Erdoganu da je delovanje na naftovodima Severni tok akt međunarodnog terorizma

Ruski predsednik Vladimir Putin osudio je u razgovoru sa svojim turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom navodne napade na gasovode Severni tok jedan i dva u Baltičkom moru koji su prema njemu „akt međunarodnog terorizma“.

U telefonskom razgovoru sa Erdoganom Putin je „izneo svoje mišljene o činovima sabotaže bez presedana, zapravo međunarodnom terorizmu protiv Severnog toka Jedan i Severnog toka dva“, naveo je Kremlj u saopštenju.

Švedska obalska straža prijavila je u četvrtak četvrto curenje gasa u Baltičkom moru iznad gasovoda Severni tok. Evropa je ocenila da je reč o „sabotaži“, a Moskva je ovu tvrdnju odbacila kao „glupu i apsurdnu“ i založila se za otvaranje istrage. Gasovodi Severni tok 1 i 2 ne rade, ali u cevima ima gasa.

Severnoatlantski savez izrazio je u četvrtak „duboku zabrinutost“ zbog oštećenja gasovoda i upozorio da će svaki namerni napad na infrastrukturu saveznika naići na „ujedinjen i odlučan odgovor“.

Sastanak Saveta bezbednosti UN predviđen je na tu temu, na zahtev Moskve u vreme kada su sve sumnje uprte u nju.

Rusija je ukazivala na neprijateljski stav SAD prema Severnom toku, i primetila da sabotaža pretpostavlja „umeštanost neke države“ i zatražila hitnu istragu. 

Senat SAD usvojio zakon o premošćavanju saveznog budžeta, novu pomoć Ukrajini

Gornji dom američkog Kongresa, senat usvojio je zakon o kratkoročnoj potrošnji kojim se izbegava delimično zatvaranje vlade kada se završi ova fiskalna godina u petak u ponoć i odobrava dodatna vojna i ekonomska pomoći Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske invazije.

Zakon obezbeđuje finansiranje savezne vlade do 16. decebmra i daje članovima Kongresa više vremena da se dogovore o zakonu o potrošnji za fiskalnu 2023. godinu. Zakon, koji je usvojen za 72 prema 25 glasa u Senatu sada ide u Predstavnički dom Kongresa. Svi glasovi protiv bili su iz redova republikanaca.

Odobren zakon, sa nekim izuzecima, zadržava na istom nivou trenutnu potrošnju saveznih agencija do sredine decembra. Najupadljiviji izuzetak je izdvajanje više od 12 milijardi dolara pomoći Ukrajini, pored više od 50 milijardi dolara pomoći obezbeđeno u dva prethodna zakona. Novac će ići za obuku, opremu i logističku podršku ukrajinske vojske, da pomogne ukrajinskoj vladi da obezbedi osnovne usluge svojim građanima i popuni svoje oružane sisteme i municiju.

Prodata bivša ambasada SFRJ u Njujorku

Zgrada ambasade bivše Jugoslavije koja se nalazila na njujorškoj Petoj aveniji prodata je, saopštilo je slovenačko ministarstvo spoljnih poslova. 

Sloveniji će, prema istom izvoru pripasti 7,3 miliona evra. U saopštenju se ne navodi ko je kupac, ni za koliko je zgrada prodata.

Poslovni list Vol strit džornal je javio da je zgrada prodata za 50 miliona dolara. List navodi da je zgrada godinama bila nuđena na prodaju, sa prekidima kada je bila povučena iz ponude, i ukazuje da su prodavci grupa pet bivših jugoslovneskih republika koje su nasledile zgradu posle raspada Jugoslavije 1990-ih. 

Prema ugovoru o sukcesiji koji je potpisan 2004. godine, diplomatska i konzularna imovina Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) deli se na način da Bosni i Hercegovini pripada 15 posto, Hrvatskoj 23,5 posto, Severnoj Makedoniji osam, Sloveniji 14 posto, zatim Srbija i Crna Gora će podeliti deo koji pripada Saveznoj Republici Jugoslaviji, odnosno 39,5 posto, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Kako se navodi u saopštenju slovenačkog ministarstva, u martu 2022. države naslednice bivše SFRJ potpisale su zajednički kupoprodajni ugovor, a u septembru  2022. završnu dokumentaciju za prodaju te nekretnine.

Zgrada, koja se nalazi tačno naspram Central parka, izgrađena je 1905. godine, a projektovali su je arhitekte Voren i Vetmor, koji su takođe projektovali slavnu žečezničku stanici Grand sentral u Njujorku.  Poslednja je sačuvana palata Kornelijusa Vanderbilta, jednog od najbogatijih Amerikanaca 19. veka, podseća se u saopštenju. 

Zgradu je 1946. kupila bivša SFRJ, sredstvima koje su najvećim delom prikupili iseljenici, a prikupljanje novaca organizovao je slovenačko-američki levičarski književnik Luis Adamič. Objekt je bivša SFRJ kontinuirano koristila kao svoje predstavništvo pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Kako je navedeno, pregovori država naslednica o sukcesiji diplomatske imovine bivše SFRJ ušli su u završnu fazu, a već je raspodeljeno više od 90 posto kvote imovine navedene u Aneksu B Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.

Tada su se BiH, Hrvatska, Severna Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija sporazumele da, između ostalog, svaka država sukcesor prihvata princip da u svakom trenutku mora preduzeti neophodne mere da se spreči gubitak, oštećenje ili uništenje državnih arhiva, državne imovine i sredstava SFRJ za koje su jedna ili više drugih država sukcesora zainteresovane.

ŠTA PIŠE DNEVNA ŠTAMPA

BLIC – List piše o inicijativi „Silovatelji ne smeju na ulicu bez kontrole!“. O međunarodnim sastancima predsednika Srbije Aleksandra Vučića „Vučićev maraton osam sastanaka za osam dana“.

VEČERNJE NOVOSTI – List piše o nacrtu statuta Zajednice srpskih opština na Kosovu „Srbi taoci Ustavnog suda lažne države“. „Bez psihološkinja i turizmološkinja u đačkim knjigama“, list navodi da je rodno osetljiv jezik „pao“ kod prosvetnih vlasti.

DANAS – Intervju sa predsedavajućim Predsedništva BiH Željkom Komšićem „U odnosu prema Bosni i Hercegovini, Hrvatska sve sličnija Srbiji“. „Vlast ne želi da razgovara o Starici“, izjava poslanika i predsednika Odbora za zaštitu životne sredine Aleksandra Jovanovića Ćute.

NOVA – „Generalni sekretar vlade štitio Belivukov klan“, list piše da policijske beleške ukazuju na spregu vlasti sa kriminalom. O privođenju više osoba u Podgorici zbog sumnje da su odavali informacije Moskvi „Ruski špijun službenik administracije Crne Gore“.

POLITIKA – O predstojećem popisu stanovništva „Građani odgovaraju na 69 pitanja“. „Energetskim preduzećima 900 miliona evra na zajam“, o pomoći države javnim preduzećima.

PREPORUKA ZA ČITANJE

NA DANAŠNJI DAN

1876. – Rođen je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Pesnik modernog senzibiliteta sledio je u savršenstvu forme francuske parnasovce i simboliste. Bio je član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog PEN kluba („Jefimija“, „Dolap“, „Simonida“, „Napuštena crkva“, „Orhideja“, „Ljubavna pesma“, „Na Gazimestanu“).

1912. – Srbija i Bugarska su objavile mobilizaciju za rat protiv Turske. Prvi balkanski rat, od oktobra 1912. do maja 1913, u kojem su se protiv Turske borile i Grčka i Crna Gora, završen je oslobađanjem balkanskih naroda od turske vlasti.

1955. – U automobilskoj nesreći u 24. godini poginuo je američki glumac Džejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti posle Drugog svetskog rata. Iako je snimio samo tri filma, „Istočno od raja“, „Buntovnik bez razloga“ i „Div“, postao je kultna ličnost mladih tog vremena.

VREMENSKA PROGNOZA

U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno i toplo vreme, ujutro ponegde s kratkotrajnom kišom, a popodne u Vojvodini i s lokalnim pljuskovima i grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Duvaće slab do umeren južni i jugozapadni vetar, na planinama povremeno jak.

Jutarnja temperatura biće 10 do 17, a najviša dnevna 26 do 29 stepeni.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.