Astronomi su u jednom od najopsežnijih istraživanja za vanzemaljskim životom, ovih dana registrovali emisiju radio talasa koja je, čini se, došla iz smera Proksime Kentauri, zvezde koja je najbliže suncu, prenosi Gardijan.

Uski snop radio talasa je tokom 30 sati nadzora ulovio teleskop Parks u Australiji, još tokom aprila i maja prošle godine. Analiza snopa traje već neko vreme, a naučnici još uvek nisu identifikovali potencijalnu mogućnost da talasi predstavljaju posledicu ljudksog delovanja, odnonsno, efekte tehnološke opreme u svemiru ili nekog satelita.

Nije neobično da astronomi teleskopom Parks ili u opservatoriji Grin bank u Zapadnoj Virdžiniji u okviru projekta „Breakthrough Listen“ vrednog više od 100 miliona dolara, opaze neobične radio talase, ali sve do sada takve pojave su se pripisivale ljudskom delovanju ili prirodnim smetnjama.

I najnoviji „signal“ će verovatno dobiti uobičajeno objašnjenje, ali smer uskog snopa, oko 980 MHz, i prividni pomak njegove frekvencije za koji je utvrđeno da je u skladu s kretanjem planeta, ovom su otkriću dodali misterioznu notu. Naučnici sada analiziraju podatke, a studija će biti objavljena u sklopu projekta pronalska dokaza o životu u svemiru „Breakthrough Listen“.

„Snop koji, čini se, dolazi iz smera Proksime Kentauri, crvene patuljaste zvezde udaljene 4,2 svetlosne godine od Zemlje, nije ponovo uočen od početnog posmatranja“, rekao je astronom koji je želeo da ostane anoniman, budući da su istraživanja i dalje u toku.

„To je prvi ozbiljni kandidat od ‘Vau signala’’,dodao je on. 

Takozvani „Vau signal“ je bio kratkotrajni uskopojasni radio signal koji je 1977. godine registrovala radio-opservatorija „Big Ear“ u Ohaju, koja traga za vanzemaljskom inteligencijom, a ovo ime je dobio nakon što je astronom Džeri Eman napisao „Vau“ pored podataka, što je izazvalo talas oduševljenja, mada je Eman upozorio da se ne donose konačni sudovi iz tek pristiglih podataka.

Projekt „Breakthrough Listen“ je 2015. pokrenuo Juri Milner, investitor naučno-tehnoloških projekata u Silicijmuskoj dolini.

Astronomi u okviru ovog projekta osluškuju milione zvezda najbližih Zemlji u nadi da će otkriti slučajne ili namerne emisije vanzemaljaca.

Kad je ovaj desetogodišnji trud najavljivan u Kraljevskom društvu u Londonu, pokojni naučnik Steven Hoking ga je nazvao „ključnim projektom“.

„Čovečanstvo ima duboku potrebu za istraživanjem, učenjem, znanjem. Takođe smo slučajno i društvena stvorenja. Važno nam je da znamo da li smo sami u mraku“, rekao je tada Hoking.

Izazov za astronome na projektu „Breakthrough Listen“ i ostale koji su posvećeni pronalaženju vanzemaljskog života u svemiru jeste registrovanje potencijalnih „tehnoloških potpisa“ među brojnim radio talasima koji su rezultat ljudskog delovanja i prirodnih kosmičkih pojava oko orbite planete.

Iako preslaba da bi se mogla videti golim okom, Proksima Kentauri je pod intenzivnim nadzorom astronoma. Poznato je da oko zvezde kruže najmanje dve planete, a jedna od njih je i Proksima b, ekstrasolarna planeta koja je 17 odsto masivnija od Zemlje, a koja oko svoje zvezde kruži jedanaest dana, sa temperaturom odgovarajućom za postojanje tekuće vode.

Međutim, to ne znači da je voda prisutna na Proksimi b. Uprkos svom naizgled pogodnom položaju, planeta može biti neprijateljski raspoložena za život. Tokom 2017. godine, naučnici NASA su izračunali da bi život na Proksimi b, ukoliko zaista ima atmosferu sličnu onoj na Zemlji, lako mogao biti eliminisan intenzivnim zračenjem koje je pokrenula njegova matična zvezda. U takvim uslovima, četiri milijarde godina stara planeta bi mogla izgubiti svoju atmosferu u narednih 100 miliona godina.

Pit Vorden, bivši direktor NASA-inog istraživačkog centra Ams u Kaliforniji i izvršni direktor „Breakthrough Initiatives“, rekao je da je važno pričekati i videti šta su zaključili naučnici na ovom projektu.

„Otkriveno je nekoliko neobičnih signala i pažljivo ih istražujemo. Signali verovatno predstavljaju smetnje koje još ne možemo u potpunosti da objasnimo. Trenutno se sprovodi detaljna analiza“, rekao je Vorden.

„Već toliko dugo tragamo za vanzemaljskim životom i ideja da bi se tako nešto moglo prikazati na našem pragu, već u sledećoj galaksiji, prilično je neverovatna“, rekao je astrobiolog i profesor na Univerzitetu Vestminster Luis Dartnel.

„Da tamo zaista postoji vanzemaljska inteligencija, ona bi se gotovo sigurno proširila mnogo više po galaksiji. Šanse da su jedine dve civilizacije u celoj galaksiji ujedno i najbliže, među 400 milijardi zvezda, graniče se sa racionalnim“, dodao je on.

Ni statistika ne obećava. Proksima b je toliko blizu matične zvezde da je s njom vezana plimskom silom, poput Meseca sa Zemljom. Jedna strana ima večni dan, druga je u stalnoj tami.

„Teško je zamisliti kako u takvim uslovima možete imati stabilan klimatski sistem, između ostalog“, dodao je Dartnel.

„Ipak, nesumnjivo je da bih voleo da mi neko dokaže kako grešim“, dodao je Dartnel.

Ima li koga?

1899. – Kako piše Gardijan, traganje za životom van Zemlje dugo je bilo duboko neproduktivno, barem u smislu pokušaja pronalaska vanzemaljskih civilizacija. Krajem 19. veka Nikola Tesla je tvrdio da je presreo radio poruke s Marsa. Međutim, naučnici danas, nakon brojnih analiza i istraživanja, naglašavaju da na Marsu nema života.

1967. – Astrofizičarka Žaklin Bel Barnel analizirala je podatke novog radioteleskopa kada je prijavila neobičan signal. Bio je slabog inteziteta, ali se stalno ponavljao. Nakon što su isključeni zemaljski izvori, tim je u obzir uzeo vanzemaljce. Međutim, ispostavilo se da je pravi izvor Pulsar – neutronska zvezda koja se rotira velikom brzinom i zrači poput nebeskog svetionika.

1977. – „Vau signal“.

2003. Projekt „Seti@home“, koji je sproveo Univerzitet u Berkliju, primetivši intrigantan signal. Rafalni talasi od 1420 MHz, poznati kao SHGb02 + 14a, posmatrani su u tri navrata pre nestanka. Signal je dolazio iz tihe zone elektromagnetskog spektra, tzv. „rupe s vodom“, koju naučnici smatraju atraktivnim pojasom iz kog bi vanzemaljske civilizacije mogle da emituju signal. 

PRETPLATI SE NA NEDELJNIK

AKCIJA: Dvogodišnja pretplata na štampano izdanje.

din.26.000 11.999

Šestomesečna pretplata na digitalno izdanje Nedeljnika.

din. 6.058 3.999

Jednogodišnja pretplata na digitalno izdanje Nedeljnika.

din. 12.116 7.500

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.