Dok pišem ovaj uvod, teče epizoda jednog kviza. I kada bih leksikom kviza smislio prvu rečenicu ovog uvoda, ona bi glasila: „On je najpopularniji mladi glumac u Srbiji, a on je Italijan i producent blokbastera sa Džonom Travoltom, Alekom Boldvinom i animiranog hita među najgledanijim u Americi. Njih dvojica su odlučili da krenu u biznis zajedno.“

I jeste, Miloš Biković i Andrea Iervolino su se upoznali u Rimu u toku saradnje na filmu sa Antoniom Banderasom i sprijateljili se. Andrea se upoznao sa tržištem i zaključio da u Srbiji ima mnogo talentovanih mladih ljudi koji se bave animacijom. Tako je odlučio da otvori studio u Beogradu. Iervolino Entertainment će pored velikih studija kao što su Disney i Pixar i kompanija Džefrija Kacenberga biti treća kompanija koja se bavi kratkim animiranim sadržajima. Planira se izgradnja ogromnog studija u Srbiji, zapošljavanje više stotina mladih ljudi, sedam prvih projekata u kojima će glasove pozajmljivati holivudske zvezde a prva od njih je Džoni Dep.

O svemu ovome su za Nedeljnik govorili Andrea Iervolino i naš poznati glumac, producent, suvlasnik Archangel Studios i vlasnik Archangel Digital Studios koji će sa Iervolino Entertainmentom raditi na proizvodnji animiranog sadržaja.

***

Miloš Biković: Bićemo lider u proizvodnji kratkog animiranog sadržaja

Pandemija kovida-19 donela je i ekonomsku krizu, nezaposlenost, a pogotovo krizu u segmentu koji nazivamo kulturom a i podvrstom – industrija zabave. Bioskopi i pozorišta su bili zatvoreni, otkazani su festivali, ali istovremeno italijanska producentska kuća Iervolino Entertainment i Vlada Srbije potpisale su memorandum o saradnji. Otkud baš sada?

Svet pre i posle pandemije verovatno neće biti isti, ali postoje neke oblasti koje su dramatično ubrzane, i sve se one manje ili više tiču digitalne transformacije, digitalnih usluga, proizvoda. Pogledajte koliki je samo skok e-commerca, ne samo u svetu nego i kod nas. Kada smo pre skoro godinu dana Andrea i ja prvi put razgovarali o potencijalnoj saradnji, on je već tada radio na razvoju sistema za proizvodnju animiranog sadržaja. Dakle, za njega je već tada fokus bio na digitalnoj ponudi. Sve ono što sam i sam pre toga planirao bilo je vezano za proizvodnju sadržaja – filmskog, serijskog, animiranog, digitalnog, jer je to, ne više ni budućnost nego sadašnjost kinematografije. Pažnja publike se skraćuje, i da bi sadržaj koji nudite bio relevantan, on mora biti ili izrazito emotivan, duhovit ili intenzivan, a animacija vam daje beskrajne mogućnosti.

Andrea je došao na premijeru filma ,,Hotel Beograd“ čija je distribucija nažalost prekinuta zbog kovida-19 na samom početku i ostao je zarobljen ovde. Možda neko drugi to vreme ne bi video kao priliku, ali Andrea je zaista poseban čovek. Imao je vremena da osmisli projekat i toliko se tome posvetio u svakom segmentu da smo mi za dva meseca imali gotov ne samo biznis plan nego i prvi projekat.

Ti si zapravo „krivac“ za dolazak „Iervolina“ u Srbiju?

Mislim da je najvažnija stvar imidž koji Srbija poslednjih godina ima, kao zemlja, tamo negde u Evropi u kojoj ima neverovatan broj uspešnih startap projekata, kreativnih ljudi, velikih gejming kompanija, fintecha. To više nije incident – da imamo jedan ili dva – pričamo o desetinama, da ne kažem stotinama startapova koji su privukli svetsku pažnju i kompanija koje su sada veoma relevantne na svetskom digitalnom tržištu.

Razgovarao sam sa mnogo ljudi koji su deo inicijative Digitalna Srbija i Creative Serbia – to je neobjašnjivo kako iz jedne zemlje koja je prošla kroz mnoge teškoće može da se pojavi toliko mladih kreativnih inicijatora… kad malo bolje razmislim, možda je baš to razlog što Srbija ima toliko veliki broj ljudi zbog kojih danas i „Iervolino“ dolazi kod nas. Jer mi smo imali sve samo ne mogućnost da rešavamo probleme na neki očekivani način. Nego parolom „snađi se“. Snalažljivost i jeste kreativnost, a kreativnost je danas najtraženiji resurs. Sa druge strane, Andrea i ja smo radili zajedno tako da je znao da ima prijatelja ovde koji mu može pomoći da upozna industriju i tržište, a imamo i zajedničku prijateljicu Gabrijelu Karluči koja je takođe uradila mnogo za promociju Srbije i koja je sa puno kvalitetnih ljudi iz naše zemlje radila poslednjih nekoliko godina.

Šta zapravo predviđa dolazak ove italijanske producentske kuće u Srbiju? Koliko sam razumeo, to neće biti samo ono „dolaze strane filmadžije jer je ovde jeftinija radna snaga i uslovi snimanja?“

Čekajte, šta je suština bilo koje tržišne utakmice – ponuditi najbolje uslove. To nekad znači bolju cenu, nekad podsticajno okruženje, manju konkurenciju. Ali za ovakvu industriju – kreativnu – najvažniji je dovoljan broj talentovanih, kreativnih, digitalno pismenih mladih ljudi koji će raditi na projektima. To je bio ključ koji je prevagnuo. Naš mentalitet, naša spremnost da improvizujemo, da se borimo i da sa puno strasti radimo. Iervolino Entertainment i Archangel Digital će dakle stvoriti mogućnost da se zaposle visoko kvalifikovani profesionalci, i obrazuju mladi talenti u sferi koja kod nas postoji tek u naznakama, to znači podizanje jedne grane industrije na nov nivo, privlačenje drugih kompanija iz sveta u Srbiju i samim tim i promociju Srbije.

Mi do sada nismo nikada proizvodili u Srbiji sadržaj koji je bio namenjen svetskoj publici. Zato je ova stvar toliko važna. Jer kada jedna kompanija kakva je Iervolino Entertainment otvori studio u Srbiji, i svi drugi će razmotriti našu zemlju za potencijalna ulaganja. Ne zaboravite samo i na dolazak mnogih holivudskih glumaca u Beograd… Uveren sam da će Srbija biti lider u proizvodnji kratkog animiranog sadržaja. To je plan i njega ćemo ostvariti.

Mnogo se poslednjih godina govori o kreativnim industrijama i šansi Srbije, a opet kao da ljudi ne razumeju pojam kreativnih industrija i to vezuju sa određenom političkom opcijom i figurama?

Politička borba jede nacionalne interese, a onda i sve druge. Ne pristajem da posmatram stvari kroz prizmu ni politike ni bilo kakvih figura. Želim da živim u zemlji koja je moderna, gde ljudi rade za ceo svet, gde ljudi znaju da rade ono što se radi u celom svetu. Ne učestvujem ni u jednoj drugoj vrsti dijaloga osim – kako da pomognem svojoj zemlji, ostvarujući i svoje ambicije. Ali ljudi ne shvataju ovde koncept „win-win“. Moguće je da neko bude i uspešan i pošten. Moguće je da komšijina krava da mleko za celo selo. I zato komšiji treba pomoći. Ta promena u načinu razmišljanja, konstruktivan stav je možda najveća investicija koju ćemo ostvariti i ne meri se u novcu.

Zato sam zahvalan Andrei što nam pruža priliku da dokažemo da taj model može da funkcioniše. Ja ću samo kratko ilustrovati tržište animiranog sadržaja. Procenjuje se da će ono iznositi 270 milijardi dolara do kraja 2020. godine. Veliki „igrači“ kao što je Disney i dalje imaju snažan uticaj na tržište animiranih filmova i serija, ali trend je, posebno u poslednjih par godina pojavljivanje novih malih „igrača“. Konstantnim rastom striming platformi došlo je do porasta tražnje za animiranim sadržajima i taj trend će biti nastavljen. Sve to je velika šansa za nas.

Ti si glumio u izuzetno komercijalno uspešnom filmskom i TV projektu „Južni vetar“. Da li će tvoja i Andreina kuća raditi na proizvodnji domaćih TV serija ili će se rad vaše kuće zasnivati na „izvozu“ ideja i projekata?

Uglavnom ćemo izvoziti. Ne ideje, već filmove napravljene u Srbiji. Kratke animirane, ali i dugometražne igrane. O dugometražnim igranim će biti reči kad uspostavimo sistem proizvodnje. Verujem već sledeće godine.

Džoni Dep je došao u Beograd na Kustendorf, pre toga na FEST i na svirku sa Partibrejkersima, a da li će doći i zbog vas?

Hoće. Mislim, mora. Ima ugovor.

***

Andrea Iervolino: Ponekad se osećam kao Srbin

Zašto ste se odlučili za Srbiju i dolazak vaše velike producentske kuće kada je situacija sa koronom unela krajnji oprez u sve vrste biznisa, pa i onaj vezan za kulturu?

Imam ogromno poverenje u ljude u Srbiji, kao i u njenu vladu. Ponekad se čak i sam osećam kao Srbin, zbog velike sličnosti italijanske i srpske kulture. Verujem u ovdašnju kreativnu industriju i izvrsne, mlade umetnike poput Miloša, koji ovde žive i stvaraju.

Što se tiče pandemije koronavirusa, ta pošast zahvatila je ceo svet, ali ja ipak smatram da su takve krizne situacije dobro vreme za promišljanje i stvaranje nečeg novog i boljeg. Tokom života sam naučio da ništa nije samo dobro ili samo loše – pozitivnost i vrednost mogu se naći u svemu.

Italijanska kinematografija je već ulagala u Srbiju u vreme Jugoslavije, tada se sanjalo o Beogradu kao „rezervnom“ položaju studija Činečita. Ali onda je to stalo. Vi nemate nameru da stanete već da gradite i gradite?

Moj cilj je da Srbiju učinim liderom u proizvodnji inovativnih sadržaja. Uz to, čvrsto verujem da će 98 odsto konzumacije video-sadržaja u narednih deset godina biti u formi kratkometražne animacije namenjene striming platformama. Takođe, poznat je podatak da u svetu ima više mobilnih telefona nego ljudi, te će se gledanje ovih sadržaja sa velikih ekrana gotovo u potpunosti preseliti na pametne telefone i tablete. Pored toga, planiramo i snimanje dugometražnog akcionog filma u holivudskom stilu, u kome će igrati i srpski glumci, a čija autorska prava će takođe ostati vlasništvo Srbije. To bi bila još jedna sjajna prilika za srpsku umetničku zajednicu i voleli bismo da se ostvari.

Vaš dugometražni animirani film „Arktički psi“ je na Netfliksu i treći po gledanosti u SAD. A da li zaista nastavak snimate u Srbiji?

Tako je, i to bih mogao sada ekskluzivno da najavim. Iz tog veoma uspešnog filma ćemo „izvući“ ukupno devet nastavaka baziranih na različitim likovima – jedan od njih je Puffin, kome će glas dati Džoni Dep. Svih devet nastavaka biće napisani, producirani i dizajnirani u Srbiji, od ovdašnjih talentovanih umetnika. Ovo je ogromna prilika za razvoj kreativne industrije u ovoj zemlji, što me čini veoma srećnim.

U Srbiji je poslednjih godina krenula žestoka produkcija TV serija. Nikada se nije snimalo toliko i sada i vi dolazite sa ogromnim producentkskim projektom. Da li Srbija ima kapaciteta za toliku produkciju i da li vi zapravo želite sa vašom producentskom kućom da Srbija bude mesto odakle će se izvoziti ideje i projekti?

Ubeđen sam da Srbija u potpunosti ima kapacitet za tako nešto, ali ima i dosta prostora za napredovanje. Javnost treba da bude svesna da je ono što mi želimo da postignemo ovde mnogo više od običnog snimanja filmova. Planiramo da kompletiramo čitav proces proizvodnje – od prvobitne ideje, pravljenja strategije, proizvodnje, finalizacije projekta i njihove distribucije. Želimo od Srbije da napravimo Holivud u pogledu stvaranja originalne intelektualne svojine, koju ćemo kasnije „izvoziti“ po celom svetu. Do sada niko ništa slično nije uradio.

Bili ste producent svetskih filmskih hitova kao što je „The Poison Rose“ sa Morganom Frimanom i Džonom Travoltom, pa „Here and Now“ sa Sarom Džesikom Parker, pa „Andron“ sa Alekom Boldvinom… Šta je budućnost filma? Da li je on i kroz ovu pandemiju dodatno izgubio trku sa TV serijama jer će se smanjiti kapacitet gledalaca do vakcine?

Veliki sam poklonik striming platformi i više ne pravim filmove samo za bioskope. I dalje verujem da je plasiranje filmova na klasičan način dobro iz ugla marketinga, ali više nije toliko profitabilno, niti privlači dovoljan broj gledalaca. Stoga je rešenje u day-and-date modelu, popularnom u SAD, gde imamo istovremenu distribuciju sadržaja kroz sve kanale – bioskope, kao i digitalne i striming platforme. Danas Netflix ima tržišnu kapitalizaciju od gotovo 180 milijardi dolara, uz prihod od samo 20 milijardi. Sa druge strane Disney, kao najbolja produkcijska kompanija u Holivudu, ima skoro 70 milijardi dolara prihoda na 225 milijardi tržišnog kapitala. Dakle, Disney ima gotovo tri puta veći profit, ali samo 15 odsto veću vrednost tržišnog kapitala… To je dokaz da finansijska industrija polaže više nade u budućnost striming platformi nego u tradicionalne biznis modele.

U nekoj najavi vaših planova stoji i podatak da će se produkcija zasnivati na kratkim animiranim veb-sadržajima. Da li zaista postoji tolika potražnja za tim?

Da, budući da se ponašanje korisnika znatno promenilo u poslednje vreme. Ljudi imaju sve manje vremena i mnogo im je lakše i jednostavnije da se posvete kraćim nego dužim formatima. Na primer, mogu da pogledaju epizodu od 5-10 minuta dok se voze autobusom do posla ili škole, još jednu na pauzi za ručak… Međutim, to što je sadržaj kratak ne mora da znači da nije na visokom produkcijskom nivou, čak naprotiv. Najbolji primer za to je legendarni producent Džefri Kacenberg koji trenutno ulaže 1,7 milijardi dolara upravo u kratke forme, kroz svoju platformu Quibi.

Na početku beše HBO, pa Netflix, sada imamo Amazon i da ne nabrajamo. Da li će biti nešto posle Netflixa i Amazona ili ne?

Prilično sam siguran da će biti sve više i više sličnih platformi i da one predstavljaju budućnost medija i industrije zabave.

***

TEKST IZ ŠTAMPANOG IZDANJA NEDELJNIKA OD 11. JUNA

PODSEĆAMO, MOŽETE SE PRETPLATITI NA DIGITALNO IZDANJE NEDELJNIKA JEDNIM KLIKOM:

https://www.nstore.rs/product/nedeljnik-pretplata-na-elektronsko-izdanje-za-inostranstvo/

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.