Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je za Politiko da će donošenje Rezolucije o Srebrenici na Generalnoj skupštini (GS) Ujedinjenih nacija produbiti već postojeću nestabilnost na Balkanu.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija sutra razmatra Nacrt rezolucije o proglašenju Međunarodnog dana sećanja na žrtve masakra u Srebrenici 1995. godine, a šef srpske diplomatije napisao je da će, dok pregladači rezolucije navode da je to važan korak ka pomirenju, ona verovatno „sejati dalje razdore na Balkanu“.

„Niko ne može poreći da su se strašni ratni zločini dogodili tokom balkanskih ratova. Samo politički ekstremisti odbacuju stav da su u Srebrenici počinjeni neopisivi zločini. A samo najbezumniji ljudi nisu voljni da priznaju i odaju počast tim žrtvama“, napisao je Đurić.

On je naveo da je predložena rezolucija UN-a usko fokusirana i sačinjena bez konsultacija sa svim regionalnim zajednicama i stranama koje su učestvovale u balkanskim ratovima.

„Ali svaka rezolucija UN-a o stradanju u balkanskim ratovima treba da poštuje više od 100.000 žrtava sukoba. Ove žrtve zaslužuju jednaku pravdu, tretman i sećanje, kao i poštovanje međunarodne zajednice bez obzira na njihovu nacionalnost, rasu ili veru. Nažalost, nacrt rezolucije nastoji da izdvoji jednu grupu“, naveo je Đurić.

Ministar spoljnih poslova ponovio je da nacrt rezolucije podriva Ustav i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini jer ga je sačinio, predložio, kosponzorirao i za njega lobira, stalni predstavnik UN za Bosnu i Hercegovinu Zlatko Lagumdžija, bez zakonski propisane saglasnosti tročlanog Predsedništva zemlje.

„Ona je napredovala u tajnosti, bez konsultacija sa srpskim entitetom u zemlji ili njegovim izabranim predstavnicima, i bez ikakvog pokušaja da se prizna desetine hiljada drugih žrtava rata“, ukazao je Đurić dan uoči glasanja u Njujorku.

Predlagači nacrta rezolucije o Srebrenici utvrdili su 18. maja konačnu verziju tog dokumenta o kojem će sutra raspravljati GS UN, a u preambuli teksta navodi se da je „krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana“.

Inicijatori predloženog teksta su bile Nemačka i Ruanda, dok je amandmane na nacrt podnela Vlada Crne Gore. Konačan nacrt rezolucije predviđa da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici, koji bi se obeležavao svake godine.

Ministar Đurić i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji predvodi delegaciju, od ponedeljka su u Njujorku i održavaju sastanke sa stalnim predstavnicima u UN kojima iznose stav Beograda o, kako ukazuju, štetnim posledicama usvajanja ove rezolucije na odnose u regionu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.