U jesen 1578. jedno mesto na severu Srbije postalo je prestonica kupusa. Tada su ljudi u mestu Futog na 10km od Novog Sada, počeli da organizuju Mitrovdanski vašar na kojem se sa nekoliko glavica kupusa plaćao porez, hranila se austrougarska carska vojska, a sveži kupus se prodavao kao lek. Futoški kupus danas je jedan od 40 proizvoda zaštićenih geografskom oznakom na nacionalnom nivou. Tri proizvoda iz Srbije priznata su u celom svetu, ali u Evropskoj uniji nije nijedan.

Tradicionalni proizvodi deo su spskog gastronomskog i kulturnog nasleđa i identiteta. Vremenom su stekli reputaciju koja je povezana sa mestom proizvodnje. Ariljska malina, sremski kulen i zlatarski sir neki su od poznatih proizvoda zaštićenih oznakom geografskog porekla u Srbiji.

Prva dva proizvoda sa zaštićenom oznakom geografskog porekla u našoj zemlji bila  vina iz Hrvatske, „dingač” i „postup”: u registar Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije upisani su 1986. Deceniju kasnije, Užičani su zaštitili ime goveđe i svinjske pršute i slanine. Trenutno postoji nekoliko desetina proizvoda zaštićenih po imenu porekla ili geografskoj oznaci.

U Srbiji postoji 46 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – ne računajući vina, jaka alkoholna pića i vode – koji su zaštićeni nekom od oznaka geografskog porekla. Od toga, 15 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je sa severa, sa područja Vojvodine, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

U međuvremenu, Slovenija je na niovu EU registrovala ajvar, a Češka šljivovicu, pa je ova tema postala bitna proizvođačima u Srbiji.

“U Evropskoj uniji sporovi oko imena i zaštite geografskog porekla proizvoda nisu retki. Ponekad se dešava da više država polaže pravo na ime za isti ili sličan proizvod, što može biti plod različitih faktora”,  navodi se u publikaciji Ministarstva za evropske integracije – “Mitovi o EU”.

Dalje piše:

Proizvodi sa oznakama geografskog porekla garantuju da su njihova specifičnost i kvalitet nastali u spoju prirodnih resursa i tradicije, specifičnih znanja i veština. U Srbiji postoje 33 proizvoda koji su zaštićeni imenom porekla ili geografskom oznakom na nacionalnom nivou, i to: pirotski kačkavalj i ćilim, užička goveđa pršuta, sremski kulen, rtanjski čaj, krivovirski kačkavalj, kladovski kavijar, leskovačko roštilj meso, leskovački ajvar, sjenički ovčiji sir, sjenička jagnjeti na, futoški sveži i kiseli kupus, homoljski med, petrovska klobasa, ariljska malina, ečanski šaran i drugi.”

Za razliku od upotrebe imena preduzeća, kompanije ili robne marke, oznaka geografskog porekla kolektivno je vlasništvo proizvođača, kojom se garantuje da su specifičnost i kvalitet proizvoda nastali u spoju prirodnih resursa (klime, zemljišta, posebne rase, sorte itd) i tradicije, znanja i veština koje se prenose s kolena na koleno. Zato, oznaka geografskog porekla, neodvojivo povezuje upravo mesta, ljude i proizvod – objašnjavaju iz Saveza “Original Srbija”, koji predstavlja krovnu platformu za saradnju, zajedničku promociju proizvoda sa poreklom, unapređenje položaja, uslova rada proizvođača i time očuvanje i preporod srpskog sela.

Svaki je delić važan u lancu geografskog porekla kako bi jedan proizvod bio uspešan na tržištu: specifični prirodni resursi, znanje i veštine proizvođača uticali su da proizvodi dobiju poseban kvalitet koji se razlikuje od sličnih proizvoda. Taj prepoznatljiv kvalitet zaslužan je za reputaciju proizvoda u svesti potrošača.

“Dijalogom do Original proizvoda”

Savez “Original Srbije” uključen je u projekat “Dijalogom do Original proizvoda”, čiji je cilj ojačavanje saradnje lokalnih vlasti i udruženja proizvođača proizvoda zaštićenog geografskog porekla.

Grad Novi Sad od 2016. subvencioniše sertifikaciju proizvoda sa oznakom geografskog porekla, za šta je u prethodnih pet godina izdvojio skoro 9 miliona dinara. Ova sredstva prethodnih godina dodeljena su udruženjima Futoški kupus, društvu pčelara “Jovan Živanović” i “Begečkim povrtarima” i tako je oko 80 proizvođača sa teritorije grada Novog Sada dobilo sertifikat zaštite geografskog porekla.

Projekat je podržala Evropska unija, a deo je “Dijaloga promena” kojim koordinira Beogradska otvorena škola.

Jačanje kapaciteta za sprovođenje i dalji razvoj zakonodavstva u oblasti organske proizvodnje i politike kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda naziv je tvining projekta koji je finansirala EU sa skoro 1,14 miliona evra. U okviru rezultata projekta pripremljeni su nacrti Zakona o organskoj proizvodnji i Zakona o šemama kvaliteta za poljoprivredne i prehrambene proizvode i prateći pravilnici, kao i specifikacije tri proizvoda sa zaštićenim oznakama geografskog porekla na nacionalnom nivou, za registaciju na nivou EU.

Više o geografskom poreklu možete pročitati na sajtu Ministarstva poljoprivrede i Zavoda za intelektualnu svojinu.

Podrška Evropske unije poljoprivredi i ruralnom razvoju u Srbiji vredna je više od 230 miliona evra od 2000. godine do danas. Projekti EU iz ovog sektora podstiču korišćenje sredstava iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, namenjeni su poboljšanju zaštite zdravlja potrošača, unapređuju kvalitet proizvoda, osiguravaju podsticaje i povećavaju konkurentnost srpskih poljoprivrednika na tržištu Evropske unije sa preko 500 miliona potrošača.

Komentar(1)

  1. Miroslav
    25. novembra 2021. 18:22

    Gospodin Pelević bi mogao da se precizno izražava, 1578 godine nije postojala država Srbija, a u svakom slučaju ovaj deo Podunavlja ni vekovima kasnije nije bio u sastavu srpske države. Može se napisati na području današnje Srbije ili jednostavno u Panonskoj ravnici ili slično.

Ostavite odgovor na Miroslav Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.