“Kompetentan učitelj je skinut s vlasti, na njegovo mjesto došli su učenici – influenseri i influenserke”: Veliki intervju Dubravke Ugrešić o nagradama, egzilu, Balkanu, patrijarhatu…

0
Fotografija: Shevuan Williams, zahvaljujući sajtu dubravkaugresic.com

Oficijelno predstavljanje Dubravka Ugrešić moglo bi biti i ovako: autorka kultnih naslova”Forsiranje romana reke”, “Štefica Cvek u raljama života” po kojem je snimljen sada već klasik jugoslovenskog filma u režiji Rajka Grlića. I toliko tih naslova i knjiga o kojima su pisali značajni strani mediji. Pre samo desetak minuta pogledao sam veliki tekst o Dubravki Ugrešić iz čuvenog „Njujorkera“.

Pre nekoliko nedelja uterala je ceo prostor bivše Jugoslavije u neku vrstu iščekivanja, pa i navijanja svojstvenog presudnim sportskim događajima i velikim finalima. Slavni „Njujork tajms“ je uoči samog proglašenja, preciznije, na desetak sati od obznanjivanja laureata, napisao da je Dubravka Ugrešić veliki favorit za ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Autor ovih redova priznaje, čekao je proglašenje sa nervozom i očekivanjem dobro poznatim iz očekivanja finala Lige šampiona u fudbalu.

Čuvena spisateljica sa holandskom adresom za Nedeljnik je govorila o nagradama, egzilu, novim i starim državama na Balkanu, patrijarhatu, književnosti…

Kako ste se osećali u četvrtak 7. novembra, ili je to bio petak 8. novembar, kada se čekala dodela Nobelove nagrade za književnost a „New York Times“ vas je naveo kao mogućeg dobitnika? Da li ste instinktivno imali jednu rečenicu mogućeg govora, ili ste bili samo uzbuđeni, ili je bilo neko treće raspoloženje?

Cio taj medijski cirkus oko dodjele Nobelove nagrade za književnost više šteti nego što koristi, i samoj književnosti, i književnom vrednovanju, i autorima. Međutim, upravo taj beskoristan cirkus otkriva bolnu istinu: književnici jesu postali konji za trku i klađenje, jer ih je tako pozicioniralo globalno književno tržište. Sami književnici, bili oni kandidati ili ne, od svega toga imaju najmanje koristi. Naime, čini se da predviđanja i kladionice ne postoje za kandidate za Nobelovu nagradu za fiziku, matematiku, medicinu i slično.

To samo govori da su knjige postale proizvod kao svaki drugi – od tenisica do koka-kole. Knjige su danas punkt socijalizacije (Svi mi volimo Murakamija!), a ne više intiman susret između autora i njegova čitaoca. Najprije se ta radikalna promjena dogodila s televizijom. U tihom procesu okupacije medija gledalac je ušao u ekran, on je postao taj kojeg gledaju. Isto se dogodilo s umjetnošću. Konzument je postao umjetnik.

Svima je drago da je umjetnost skinuta s pijedestala, a tome je pripomogla interaktivna digitalna industrija. Danas bilo ko može postati umjetnik, kao što bilo ko može postati političar, kao što bilo ko može postati učitelj i savjetodavac, što je temeljna formula u kojoj su udružili snage bivši komunizam i današnja demokratija. Kompetentan učitelj je skinut s vlasti, na njegovo mjesto došli su učenici – influenseri i influenserke. Ne znam jeste li primijetili, na primjer, da polako nestaju tradicionalne apoteke s visoko obrazovanim stručnjacima. Apoteke se polako ali sigurno pretvaraju u parfimerije. Mnoge sfere ljudskih aktivnosti su trivijalizirane, odnosno deprofesionalizirane.

Ceo intervju objavljen je u novom Nedeljniku, koji je na svim kioscima od četvrtka, 4. novembra

Digitalno izdanje i pretplata na nstore.rs