Tri godine nakon što je pokrenuta lavina prijava za seksualno uznemiravanje u Americi i nepune dve nedelje od kako su glumice Milena Radulović, Iva Ilinčić i još nekoliko devojaka prijavile vlasnika škole glume Miroslava Miku Aleksića, ispovesti i prijave o silovanju i zlostavljanju pogodile su čitav region.

Na društvenim mrežama je formirana inicijativa #nisamTražila – Fejsbuka grupa koja broji na hiljade članova i koja ujedinjuje sve veći broj žena koje su bile žrtve seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. Veliki deo ispovesti dolazi iz Hrvatske.

Prijave stižu iz svakodnevno, a u poslednjih desetak dana, prema proceni Višnje Ljubičić, pravobraniteljke za ravnopravnost polova, evidentirano je više od 30 slučajeva polnog uznemiravanja.

Takođe, MUP Hrvatske je ovih dana pokrenuo istragu na Akademiji dramskih umetnosti.

Poslednjih nekoliko godina uočen je trend znatnog porasta broja osoba koje prijavljuju da su zlostavljane ili seksualno uznemirivane, uglavnom u području rada i zapošljavanja.

Prema podacima MUP-a, porast krivičnih dela polnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona Hrvatske, u odnosu na 2017. godinu iznosi više od 55 odsto.

„U 2017. godini ih je bilo 26, u 2018. čak 49, a tokom 2019. godine je zabeleženo 59 slučajeva ovog krivičnog dela“, saopštila je Ljubičić, a prenosi Večernji list.

S druge strane, iako u području pravosuđa ne postoji precizna i zvanična statistika, prema izveštajima koje je sprovela Ljubičićeva, u Hrvatskoj se beleži vrlo mali broj osuđujućih presuda – svega nekoliko na godišnjem nivou.

„Pokazalo se u praksi da naš zakonodavni okvir ne nudi dovoljan nivo zaštite i to iz više razloga“, rekla je Ljubičić.

„Prvo, više zakona i propisa sadrži istu ili vrlo sličnu definiciju polnog uznemiravanja, dok su nivoi kažnjavanja i sankcionisanja štetnog ponašanja različiti. Dalje, u nekim zakonima nisu jasno određeni ovlašćeni tužitelji, pa tako uglavnom izostaje delotvorno i odvraćajuće sankcionisanje počinitelja. I kao treće, možda i najvažnije, pravosudna praksa nije rodno osetljiva, odnosno, sudije i sutkinje nisu dovoljno edukovane za sprovođenje ovih postupaka. Posledično, zakoni se uglavnom tumače ili doslovno – bez razumevanja duha određenog normativnog rešenja – ili bez osiguranja potrebne zaštite žrtve, pa neretko predmeti završe u korist počinitelja“, dodala je ona.

Ljubičič je naglasila da su inicijative kao što su #spasime i #nisamtražila – koje pružaju javnu platformu za prijavu počinitelja – od ogromne važnosti za „patrijarhalna društva“.

„Važna je senzibilizacija društva za ovakvu vrst polne diskriminacije, polnog i rodno utemeljenog nasilja. Naime, društva i države naše regije izrazito su patrijarhalna i sklona da umanjuju važnost ove vrste polnog nasilja. Kako u javnom prostoru, tako nažalost i u prostoru pravosuđa“, rekla je Ljubičić.

„Skandalozne reakcije dela javnosti upravo dokazuju tezu kako se u našim društvima patrijarhat ne predaje olako“, zaključila je ona.

Takođe, pritisak incijative #spasime doveo je do izmene Kaznenog zakona Hrvatske u januaru 2020. godine .

Naime, do tada je postojao članak koji je definisao polni odnos bez pristanka, za šta je bila predviđena kazna od šest meseci do pet godina zatvora. Silovanje se definisalo kao odnos s upotrebom sile ili pretnje, za šta je bila predviđena kazna od jedne do 10 godina zatvora.

Inicijative Spasi me! je nakon nekoliko uznemirujućih slučajeva koji su šokirali hrvatsku javnost glasno upozoravala da žrtve porodičnog i seksualnog nasilja nisu adekvatno zaštićene i tražili su zakonske izmene.

U tome su i uspeli, pa je iz Kaznenog zakona izbrisan član koji definiše polni odnos bez pristanka, te je njegov činjenični opis postao stav člana zakona kojim se definiše silovanje.

Osim toga, izmenama Kaznenog zakona, kazne za silovanje su izmenjene, pa sada minimalna kazna više ne iznosi godinu, već tri, dok je maksimalna kazna i dalje ostala deset godina zatvora.

Statistika hrvatskog MUP-a ukazuje da je tokom jedanaest meseci 2020. godine prijavljeno 147 silovanja, dok ih je u isto vreme 2019. bilo 63.

Do tog povećanja od 133 posto došlo je, saopštio je MUP, upravo zbog izmene KZ-a pre godinu dana.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.