Kako je Handke od zagrebačkog postao beogradski pisac: Miljenko Jergović u novom Nedeljniku

0
Foto Profimedia i Nedeljnik

Miljenko Jergović je svojevremeno napisao esej „Pravda za pisca“ – što je aluzija na „Pravdu za Srbiju“ – o Peteru Handkeu, u kom je na njegovom primeru razradio tezu kako „okolnosti odrastanja određuju i pisce“, uz – rijetko kojeg kao Handkea.

Jergović je tada naveo da bi bilo zanimljivo napisati esej kako je Peter Handke od zagrebačkoga postao beogradski pisac i šta ta promena znači. Nije rekao, ali se nekako nameće da nije prvi nobelovac koji je išao u tom smeru…

„Aludirate na Andrića, ali u Handkeovom slučaju riječ je o nečemu drugom“, kaže Miljenko Jergović za novi Nedeljnik. „Predstava zagrebačkog alternativnog teatra &TD iz 1970, po Handkeovom ‘Kasparu’, s Ivicom Vidovićem u glavnoj ulozi, jedna je od prekretnih i najvažnijih predstava u povijesti savremenog hrvatskog pozorišta.

Njegovi romani su sedamdesetih i ranih osamdesetih izlazili kod zagrebačkih izdavača i u hrvatskim prijevodima, i imao je znatno bolju recepciju u zagrebačkim nego u beogradskim časopisima.

Napokon, Handke je prije svega drugog važan pjesnik, jedan od najvažnijih i najutjecajnijih evropskih pjesnika u sedamdesetima, a jedina njegova knjiga izabranih pjesama je, u sjajnom prijevodu Snješke Knežević, objavljena 1979. u Zagrebu. Knjiga se zvala ‘Živjeti bez poezije’, a izdavač je bio, zvuči bizarno iz današnje perspektive, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba. Inače, vrlo dobar, avangardan i moderan izdavač, a urednik Handkeove knjige bio je Slobodan Šnajder.

Dakle, u to je vrijeme Handke zaista bio u našim jugoslovenskim okvirima zagrebački pisac. Beogradski postaje od sredine osamdesetih, i to iz razloga koji, kao ni oni prethodni, nemaju veze s nacijom ni politikom. Tada se, naime, Žarko Radaković pojavljuje kao Handkeov prevodilac. On nalazi izdavača u Dečjim novinama iz Gornjeg Milanovca, i kod njih u nekoliko sljedećih godina prevodi sve one važne preostale Handkeove romane. Radaković, naravno, nikad nije preveo ono što je već bilo prevedeno u Zagrebu. Nije to tada bio običaj. I onda dolaze devedesete, kada se naša priča o Handkeu odmiče od književnosti…“

Šta nam je sve Jergović rekao o fenomenu Petera Handkea, čitajte u novom Nedeljniku.

U novom Nedeljniku koji je na kioscima od četvrtka 17. oktobra, čitajte veliki deosije o Peteru Handkeu. Govore Miljenko Jergović, Handkeov prijatelj i prevodilac Žarko Radaković, urednik časopisa “Moderna vremena” Nebojša Grujičić… A o Nobelovoj nagradi za Handkea u svojim redovnim kolumnama pišu Veljko Lalić i Ljiljana Smajlović…

Digitalno izdanje dostupno na NOVINARNICA.NET