Naši domovi su naša tvrđava — a ponekad je „neprijatelj pred kapijom” zapravo neprijatan komšija. Možda mu smeta kako parkiramo kola ili kako iznosimo đubre, ili misli da naše drveće ostavlja previše lišća na njegovom travnjaku. Koliko god prvi „prekršaj” bio bezazlen, sukobi među komšijama mogu brzo da eskaliraju. Nedavna HBO dokumentarna serija Neighbors prikazala je komšije koje ulaze u prave male ratove — uz policiju, pa čak i oružje — zbog trake trave, kolonije nestašnih mačaka ili ukrasa za Noć veštica.

Možda deluje kao preterivanje za televiziju, ali kada neko ugrozi vaš dom, to može da deluje vrlo dramatično. „Naš dom je naš privatni prostor, naše sveto mesto, i kada neko to naruši, to nas stvarno pogađa“, rekao je Nik Smit iz organizacije Community Mediation Services.

Evo šta možete da uradite da izbegnete konflikt na nivou „Neighbors” — od razgovora do toga kada je možda najbolje jednostavno otići, piše Njujork tajms.

Razgovarajte sa komšijom

Možda u sebi kuvate zbog problema za koji komšija uopšte ne zna da postoji — zato razgovor često može da reši stvar. To je obično bolje nego da ostavite poruku, kaže Elejn Svan. „Važno je da komšija čuje vaš glas, da kroz ton i način govora prenesete poruku.“

Preporučuje da unapred osmislite šta ćete reći i da se fokusirate na nekoliko stvari, umesto da iznesete čitav spisak zamerki, kako se druga strana ne bi osetila napadnuto. Počnite jednostavno, pa recite nešto poput: „Nisam siguran/na da li ste primetili, ali…“ — to komšiji ostavlja prostor da se „izvuče” ako je problem već uočio, ali ga nije rešio. Dobro je i da ponudite moguće rešenje.

Uključite upravnika zgrade

Ako živite u zajednici koja ima upravnika ili upravu, možete se obratiti njima — pa i njihovim advokatima. „Ako je u pitanju kršenje pravila, neka uprava odradi ‘prljav posao’“, kaže Raul Gastesi. Na primer, ako komšijino drveće prelazi na vašu parcelu, a to nije dozvoljeno pravilima, uprava može da reaguje.

Imajte u vidu da u nekim državama prijave ne mogu biti anonimne, pa komšija može saznati ko se žalio.

Negde postoji medijacija

U nekim zemljama postoji medijacija kad su u pitanju jako ozbiljni i nerešivi problemi (pa i s komšijama). To je često najbolji način da se izbegne dug i skup sudski spor, jer joj je cilj dogovor, a ne produbljivanje sukoba, kaže Gejl Glazer. „Kad angažujete advokate, onda se samo borite i borite“, rekla je.

Ako medijacija ne uspe ili komšija odbija saradnju — ili ako je u pitanju nešto ozbiljnije, poput ulaska na vašu parcelu — možda je neizbežno uključiti advokata.

Ed Susolik savetuje da advokata uključite što ranije, kako biste znali koja su vaša prava. Ali sudski sporovi brzo postaju lični i skupi. „Uđete u začarani krug troškova iz kog niko ne želi da izađe“, kaže on.

Preseljenje

Nažalost, događale su se situacije koje su naterale neke ljude da se presele, što se događalo i kod nas. Ne postoji uvek idealno rešenje. Ako komšija ima resurse da vas godinama razvlači po sudu, ili jednostavno ne reaguje razumno, ponekad je selidba najbolja opcija — koliko god to bilo teško.

Takođe, ako osećate da biste mogli reagovati burno ili ekstremno, možda je pametnije da se samo sklonite iz situacije i ništa ne započinjete, pa makar morali da prećutite i pretrpite — nego da završite kao primer u nekoj novoj sezoni HBO serije.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.