
Svih 32 zemlje članice Međunarodne agencije za energetiku (IEA) danas su postigle jednoglasnu saglasnost da se iz hitnih rezervi na tržište stavi 400 miliona barela nafte.
Cilj ove mere je da se ublaže poremećaji na tržištima nafte koji su proistekli iz rata na Bliskom istoku, saopštila je IEA.
izazov bez presedana
Odluka o tome da se preduzme „hitna kolektivna akcija“ doneta je nakon jučerašnjeg vanrednog sastanka vlada država članica IEA, koji je sazvao izvršni direktor Agencije kako bi se procenili tržišni uslovi u jeku sukoba i razmotrile opcije za otklanjanje zastoja u snabdevanju.
Izvršni direktor IEA, Fatih Birol, naglasio je ozbiljnost situacije i važnost zajedničkog delovanja.
„Izazovi na tržištu nafte sa kojima se suočavamo po obimu bez presedana. Veoma sam zadovoljan što su zemlje članice IEA odgovorile hitnom kolektivnom akcijom nezapamćene veličine“, poručio je Birol.
Birol je objasnio da su tržišta nafte globalna, pa i odgovor na velike poremećaje mora biti globalan. Podsećajući na osnovne ciljeve organizacije, istakao je da je energetska bezbednost osnovni mandat IEA i naglasio da ga raduje što članice pokazuju snažnu solidarnost u preduzimanju zajedničke odlučne akcije.
Raspoložive rezerve i dosadašnja praksa
Hitne zalihe biće puštene na tržište u vremenskom okviru koji je primeren nacionalnim okolnostima svake zemlje članice, a pojedine države će ove korake dopuniti i dodatnim vanrednim merama, navela je IEA.
Članice IEA ukupno drže hitne rezerve od preko 1,2 milijarde barela, uz dodatnih 600 miliona barela industrijskih zaliha koje se čuvaju pod državnom obavezom.
Ovo koordinisano puštanje zaliha je šesto u istoriji IEA, koja je osnovana 1974. godine. Prethodne kolektivne akcije sprovedene su 1991, 2005, 2011. i dva puta tokom 2022. godine.
Poremećaji u Ormuskom prolazu
Sukob na Bliskom istoku, koji je počeo 28. februara 2026. godine, značajno je omeo protok nafte kroz Ormuski prolaz.
Trenutni obim izvoza sirove nafte i naftnih derivata iznosi „manje od 10% nivoa pre sukoba“, navela je IEA i upozorila da takav razvoj događaja primorava operatere širom regiona da obustave ili značajno smanje proizvodnju.
Tokom 2025. godine kroz Ormuski prolaz je u proseku prolazilo 20 miliona barela dnevno, što je činilo oko 25% svetske trgovine naftom pomorskim putem, a alternative za zaobilaženje ove rute su veoma ograničene.
Agencija će poručila da će nastaviti da pomno prati globalna tržišta nafte i gasa i da, prema potrebi, pruža preporuke vladama zemalja članica.


