Ko su žene koje su svojim delima utirale put ženskim pravima, slobodama i stvaralaštvu u Srbiji? Sta o njima znamo, a šta nam je skriveno?

U Domu Jevrema Grujića u Beogradu, u Svetogorskoj 17, u četvrtak 20. januara 2022. u 11 časova biće otvorena izložba „Velikanke srpske kulture“, na kojoj će biti predstavljene slavne žene naše istorije koje su svojim delima, hrabrošću i doprinosom srpskoj kulturi, ali i celokupnoj srpskoj istoriji, uticale na razvoj srpske misli i društva uopšte.

Beta Vukanović, U kafani oko 1900 pastel, Muzej grada beograda

Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Sekretarijat za kulturu grada Beograda i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

Autorke izložbe su: Branka Conić, direktorka Doma Jevrema Grujića, dr Gordana Bekčić i istoričarka umetnosti Ružica Opačić. Izložbu otvara ministarka kulture i informisanja Republike Srbije Maja Gojković.

Vidosava Kovačević, Devojka u enterijeru 1910, Muzej grada Beograda

Partneri izložbe su Muzej grada Beograda, Spomen-zbirka Pavla Beljanksog, Galerija Milene Pavlović Barili, Umetnička galerija Nadežde Petrović, Galerija SANU, Muzikološki institut SANU, Muzej pozorišne umetnosti Srbije, Narodni muzej Valjevo, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Zadužbina Desanke Maksimović, Galerije X Vitamin, ŠTAB i B2, privatne kolekcije, kao i Matica srpska i „Kakva Ženska!“.

Da li znate da pojam „velikanke“ ne prepoznaje čak ni Google?

Često skrajnute, još češće zaboravljene, 18 velikanki srpske kulture, čije će delo biti predstavljeno na ovoj značajnoj izložbi, utirale su put novim generacijama slikarki, književnica, lekarki, naučnica, filozofkinja, borkinja za bolji socijalni položaj žena u profesionalnom životu. Bile su i bolničarke, i ratnice, s medaljama i činovima, po mnogo čemu prve u svom gradu, zemlji, pa i Evropi. Prve na studijama, prve sa diplomom, prve doktorantkinje, prve književnice, prve slikarke, prve upravnice, članice Srpske akademije nauka i umetnosti, osnivačice umetničkih udruženja, ali i društava za zaštitu žena. Uvek patriotkinje, često su balansirale između borbe za lično ostvarenje i okova koje im je nametalo patrijarhalno društvo, još češće ostajale neshvaćene u borbi za ostvarivanje ličnih, umetničkih, socijalnih i životnih ciljeva.

Autoportret Milene Pavlović Barili sa belim šeširom, Galerija MPB u Požarevcu

Cilj projekta “Velikanke sprske kulture” jeste da se poveća vidljivost ženskog kulturnog nasleđa koje je omogućilo da žene danas zauzimaju najveće položaje u našoj kulturi i društvu. Njihova istrajnost, nepokolebljivost, snaga da se bave svojim pozivom bila je nesavladiva sila i plamen koji je menjao naše društvo, a u kome su same često sagorevale. Verujemo da nam se sada, dok pričamo o njima, osmehuju.

Često slavljene u inostranstvu, a neshvaćene u svojoj zemlji, neretko u borbi protiv patrijarhata, birokratije i nepisanih pravila, utirale su put novim generacijama, nesvesnim da za mogućnosti koje danas imaju treba da zahvale svojim slavnim pretkinjama.

Violina Ljubice Marić, Muzikološki institut SANU

Neke su bile slavljene za života, po nekima se zovu škole, bolnice i ulice, o nekima se tek ponekad progovori, a neke su ostale zaboravljene.

Milica Stojadinović Srpkinja, Mina Karadžić, Poleksija Todorović, Draga Ljočić, Beta Vukanović, Nadežda Petrović, Isidora Sekulić, Jelisaveta Načić, Marija Maga Magazinović, Vidosava Kovačević, Anica Savić Rebac, Zora Petrović, Desanka Maksimović, Leposava St. Pavlović, Milena Pavlović Barili, Ljubica Marić, Ljubica Cuca Sokić i Soja Jovanović posetiocima izložbe ispričaće svoje životne priče, sudbine i postignuća. Da ih ne zaboravimo, jer su velike.

Pisaća Mašina Isidore Sekulić, Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Postoji na desetine žena koje zaslužuju podjednaku pažnju poput 18 velikanki pred vama, koje ovom izložbom samo otvaraju vrata ka beskrajnom okeanu ženskog kulturno-istorijskog nasleđa, prema kojem je tim koji je radio na postavci izložbe tek zakoračio.

Na izložbi ćete moći da vidite i veliki izbor ličnih predmeta naših velikanki, kao što su violina naše prve kompozitorke Ljubice Marić, čija dela su izvodili najveći svetski orkestri, zatim lični predmeti Milene Pavlović Barili, čuveni šešir Desanke Maksimović,

Izložba će biti otvorena od 17. januara do 27. marta 2022. godine. Radno vreme Doma Jevrema Grujića je četvrtkom i petkom od 15.00 do 20.00h i subotom od 11.00h do 16.00h.

Tokom trajanja izložbe, biće brojna predavanja, predstave, performansi i tematske večeri, inspirisane njihovim delima.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.