Pre nego što pročitate ovaj članak, proverite da li ste danas popili dovoljno vode? Možda želite da ponovo napunite bocu, jer upamtite da ćete, ako sačekate dok ne osetite žeđ, već dehidrirati. Niko nije siguran odakle dolazi ovaj savet, ali ima ih preko interneta.

„Danas se to ne smatra razumnim“, kaže Stjuart Gelovej, vanredni profesor za fiziologiju, vežbanje i ishranu na Univerzitetu Stirling. „Kao ljudi, posedujemo homeostatski sistem, tako da kada nam je potrebna voda osećamo žeđ.“ Piti kada ste žedni, kaže, održava nivo vode vašeg tela u približno 1-2% od idealnog stanja. „Za većinu ljudi to je potpuno u redu. Čak se za sportiste smatra da gubitak od oko 1% ima zanemarljiv uticaj na performanse. Dakle, iako žeđ možda neće nastupiti sve dok ne izgubite malo telesne vode, to nije nužno loše“, piše Gardijan.

Kako starimo, osećaj žedi može postati nejasniji i tada dehidracija može postati pretnja. Slično je i kod dece. Zato je možda savet da popijete vodu pre nego što osetite žed bio prvobitno namenjen roditeljima i starijim osobama, ali sada zdravi odrasli odlažu litre vode u pokušaju da im bude bolje.

Postoji mnogo činjenica kada je reč o hidrataciji. Farmaceutske kompanije nisu zainteresovane da istražuju prednosti besplatnih resursa, a dehidracija nije hitno pitanje javnog zdravlja koje zahteva finansiranje države. To ostavlja profitabilno sivo područje koje industrija picća može da iskorišćava.

Voda je, veruje se, brz put do blistave kože, bistrih očiju i energije. Gelovej kaže da je detoksikacija vodom „potpuna glupost“. Vaši bubrezi rade veoma dobar posao sortirajući šta treba da zadržite o čega bi trebalo da se rešite. „

Da li će voda poboljšati vašu kožu? Iako dehidracija nije dobra za vašu kožu, kaže Bev Šergil, konsultant dermatolog i počasni viši predavač na Univerzitetu u Mančesteru, „kada postignete određeni nivo unosa tečnosti, pod uslovom da ste zdravi, svaki višak vode će se izbaciti van.“

To jest, ukoliko ne pijete više nego što možete da izbacite. Amanda Burls, profesorka javnog zdravlja na Univerzitetu u Londonu, upozorava da konzumiranje previše vode može ubiti. Opijenost vodom se javlja kada količina elektrolita u telu postane neuravnotežena prekomernim unosom vode, narušavajući moždane funkcije.

Kaže se da je dehidracija najčešći uzrok glavobolje i 2015. godine Burls je napisala kritičku procenu dokaza. Zaključila je: „Hronična blaga dehidracija može pokrenuti glavobolju. Povećani unos vode mogao bi pomoći“.

U SAD je popularan savet da se pije 8 čaša vode – oko 2 litre – dnevno: „pravilo 8×8″ koje potiče iz preporuke nutricioniste dr Fredrika Džej Stera iz 1974. godine (on je zapravo predložio šest do osam čaša).

U Velikoj Britaniji, Nacionalna zdravstena služba preporučuje šest do osam čaša, odnosno do 1,2 litara „tečnosti“ dnevno, ističući da tečnost dobijamo iz hrane. Ali, pravilo 8X8 postalo je meme o zdravstvenom cilju sa „izazovom 8X8″.

Koliko trebate piti vode, reguliše vaša aktivnost, vremenske prilike i vaša fiziologija. Značajno je da ako tražite savete o potrošnji vode od uglednog američkog izvora, kao što je Harvard Medical School, umesto pravila 8X8, dobijate „četiri do šest šoljica“ dnevno za zdrave odrasle osobe i u to ulaze sva pića, čak i diuretici, poput kafe , čaj i alkohola. Neće li nas naterati da piškamo više pa završimo dehidrirani?

Godine 2016. Gelovej je testirao hidratantni potencijal niza pića i otkrio je da litar piva nije manje hidrirajuće od litra vode. Slično tome, litar instant kafe koja sadrži 212 miligrama kofeina bila je hidrirajuća kao i voda. Mleko je još više hidriralo i bilo je efikasno kao hidrataciono rešenje za osobe sa dijarejom. Iako visokokaloričana pića nemaju „zeleno svetlo“, dobro je znati da šolja čaja ili pola lager piva i dalje računaju kao unos vode.

Koliko nas je ozbiljno dehidrirano? Niko ne zna, ali Gelovej je jednom proučavao unos tečnosti među radnicima u kardifskom pozivnom centru i ustanovio da će, kako bi povećali svoje ocne, mnogi ograničiti unos tečnosti kako bi smanjili pauze za toalet. „Zamišljamo slično ponašanje sa vozačima kamiona na duge staze,“ kaže on. Ako unosimo dovoljno vode, dodaje on, verovatno bismo trebali ići u toalet „negde između pet i sedam puta dnevno“.

Komentara

  1. SofijaBgd
    18. februara 2020. 13:00

    Oduvek su nas savetovali i svuda pisali kako treba piti 2 l vode dnevno, sada vidim da strucnjaci tvrde da ne treba piti previse vode. Kome da verujemo? Jedino sto znam da ne treba piti vodu koja nije preciscena sa filterima, a nisam ni pristalica vode iz plasticnih flasa. Mi smo kupili aparat pro100 za preciscavanje vode i uzivamo u njenoj pitkosti i cistoci.

    1. Dančo
      19. februara 2020. 16:29

      Česmovača je tihi ubica, sviđa mi se ta nobel voda...

  2. Fridrih
    19. februara 2020. 11:15

    Da li čovek koji ima 100kg i rcimo žena koja ima 60kg treba da piju istu količinu vode? Da li se se ta količina odnosi isključivo na vodu ili u to spadaju i kafa, čaj, sok, pivo i ostaka pića koja su 90% voda.?

  3. Dara
    19. februara 2020. 23:07

    To je isto ono kao u školi kada smo učili i, generacije pre nas da je zemlja okrugla, i da se sune okreće oko svoje ose. A, nedavno sam negde pročitala na internetu da je neki pampetnjaković izmislio da je zemlja kockadta i da nije okrugla. Tako i ta priča sa vodom godinama su nam govorili i apelovali da pijemo do 2l, dnevno, sad kažu da nije dobro.. I stvarno kome verovati. Mada u suštini pijem vode onoliko koliko, moj organizam zahteva od mene, ni manje ni više..

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.