Da je makar ovo neka od godina iz prošlosti, bez društvenih mreža, heštegova i profesionalnih smatrača, pa da vesti stižu jedna po jedna, da ih ne popijemo sve u isto vreme na eks i da nas opiju nervoza i briga svaki put kada se ispuni želja onih koji priželjkuju da se Evropa ujedini, pa se brzo ujedu za jezik – bilo bi nam lakše. U poslednje vreme, kada god se Evropa ujedini, to ne izađe na dobro. Makar od kada širom kontinenta, pod istim zastavama, sa istim parolama i sa istim ciljevima na ulicu izađu antivakseri i ljudi koji protestuju protiv ovih ili onih mera.

Tako bi tokom vikenda, da je stvarno 1972. godina, jedna po jedna stizale vesti iz Beča, Amsterdama, Rima, Brisela, pa i iz Zagreba.

O ljudima koji se pozivaju na „ljudska prava“ zaboravljajući pravo na život, koji se pozivaju na „samostalna istraživanja“ i koji govore o „fašizmu“.

Uz heštegove o „slobodi izbora“ i „zdravom razumu“.

Beč

U glavnom gradu Austrije su u nedelju održani protesti nakon što je ta zemlja ušla u četvrto nacionalno zatvaranje zbog trenutnog talasa pandemije (koji god po redu bio), pri čemu se od ljudi sada traži da rade od kuće, a zatvoreno je sve što nije neophodno za život ljudi.

Više od 50.000 ljudi održalo je protest protiv takvih mera preduzetih za zaustavljanje pandemije.

Austrijski kancelar Aleksandar Šalenberg rekao je da će blokada trajati „maksimalno 20 dana“. Vakcinacija protiv koronavirusa biće obavezna od 1. februara sledeće godine, čime će Austrija postati prva evropska zemlja koja je uvela obaveznu vakcinaciju.

Brisel

U Belgiji su se demonstranti sukobili sa policijom nakon što se desetine hiljada ljudi okupilo u nedelju u maršu kroz centar Brisela. Reke ljudi sa istim parolama kao i u Beču slile su se u centar prestonice Evrope kako bi iskazali nezadovoljstvo. Maršu „Protest za slobodu“, prvenstveno usmerenom na protest protiv strožih ograničenja zbog koronavirusa, prisustvovalo je oko 35.000 ljudi, procenila je policija.

Širom Holandije

U međuvremenu, demonstracije su nastavljene treći dan u Holandiji, nakon scena nasilja i brojnih hapšenja u Roterdamu, a ovoga puta protesti su organizovani u holandskom glavnom gradu. Tako je u Amsterdamu hiljade ljudi, opet sa istim parolama, iskazalo nezadovoljstvo novim merama.

Nakon nereda u Roterdamu, u subotu uveče je bilo novih problema u raznim četvrtima u Hagu, kao i izveštaja o neredima u nekoliko drugih manjih holandskih gradova.

Holandska policija je upotrebila vodene topove i ispalila hice upozorenja, ranivši najmanje dve osobe, nakon što su demonstranti protiv delimičnog zatvaranja zbog koronavirusa – uvedenog zbog velikog porasta novih slučajeva – zapalili policijski automobil, ispalili vatromet i gađali policajce kamenjem.

Za sada, pooštrene mere traju najmanje do 4. decembra.

Rim

Kovid propusnice podstiču proteste i u Rimu, gde su se ovog vikenda okupile hiljade ljudi, protiveći se primeni italijanske verzije kovid pasoša, „Zelene propusnice“, koja je postala obavezna za sve italijanske radnike 15. oktobra.

Radnici moraju ili da pokažu dokaz o vakcinaciji, negativan test ili nedavni oporavak od infekcije, a u svakom drugom slučaju bi mogli biti suspendovani sa posla bez plate ili bi čak mogli i da plate kazne.

Zagreb

Hiljade ljudi takođe je u subotu marširalo u glavnom gradu Hrvatske , demonstrirajući protiv obavezne vakcinacije za radnike u javnom sektoru i kovid propusnica.

Da, opet iste parole.

Nemačka se sprema

U Nemačkoj političari počinju da raspravljaju o potrebi za obaveznim vakcinacijama, što je potez koji bi mogao da izazove proteste ako bude primenjen.

Stopa sedmodnevne incidencije koronavirusa u zemlji dostigla je rekordne vrednosti u poslednje dve nedelje, dok je „samo“ oko 69 odsto stanovništva u potpunosti vakcinisano.

Vlada je prošle nedelje uvela ograničenja širom zemlje protiv nevakcinisanih, ali poslanici iz svih delova političkog spektra rekli su da će biti raspravljano i o znatno strožim pravilima.

(nastaviće se)

Da je 1972. godina, osim što kao šamar ne bi u istom trenutku stigle vesti da se širom Evrope okupljaju ljudi koji i posle više miliona preminulih i stotine miliona zaraženih i dalje negiraju postojanje koronavirusa, ili se u situaciju kada se čitav svet bori za goli život, pozivaju na svoje „pravo na mišljenje“ i „lični stav“ , stigla bi i jedna dobra vest.

U Beogradu bi, kako je i bilo pre tačno 49 godina, u jednoj drugoj opasnoj epidemiji koja je odnoseći živote donosila strah, za dan bilo vakcinisano 350.000 ljudi.

Nažalost, 2021. je i loše vesti stižu sve odjednom.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.