Spejs-Eks (SpaceX) će ponovo pokušati da lansira džinovsku raketu, poznatu kao „Staršip“, a ukoliko sve prođe kako treba čovečanstvo bi moglo da uđe u novo doba istraživanja svemira.

Dugačku, odnosno visoku, više od 100 metara, raketu „Staršip“ pokreće moćna pogonska prva faza „super hevi“ – sačinjavaju je 33 motora „raptor“ koji moraju svi da se u istom trenutku sinhrono upale, prenosi RTS.

Osnivač „Spejs-Eksa“ Ilon Mask nada se da će jednoga dana „Staršip“ postati jeftin, višekratan sistem koji će omogućiti čovečanstvu dalje istraživanje Meseca i Marsa.

Današnji probni let, zakazan za 14 časova (sedam ujutru po lokalnom), prvi je korak.

Ukoliko sve prođe kako treba, „Staršip“ će poleteti iz Teksasa, nakratko ući u svemir i onda se vratiti i pasti u Tihi okean blizu Havaja. Ipak, to neće biti nimalo lak posao.

Prvi let doživeo katastrofu

Debi „Staršipa“ bio je zakazan 20. aprila, a raketa je uspela da se odvoji od tla u 8.30 časova po lokalnom vremenu. Odmah je, međutim, bilo jasno da se neki od 33 motora nisu ulalili, a kako je nastavila da se penje sve više motora je otkazivalo.

Pre nego što je „Staršip“ mogao da se odvoji od pogonske faze, čitava raketa je počela nekontrolisano da se vrti i eksplodirala je četiri minuta nakon poletanja.

Da stvar bude gora, kasnija istraga pokazala je da je „Staršipov“ sistem za samouništenje takođe zakazao, a a povrh svega prva pogonska faza rakete skoro je pa uništila lansirnu rampu tokom poletanja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.