
Državna revizorska institucija (DRI) dala je pozitivno mišljenje na finansijske izveštaje Ministarstva privrede za 2024. godinu, a u njima se mogu videti iznosi kredita za preduzeća u procesu privatizacije i vrednosti subvencija dodeljenih privatnim kompanijama ali i lista kompanija u kojima država ima značajniji kapital.
Na toj listi nalaze se zajednička kompanija sa Stellantisom – kragujevački FCA Srbija ali i Al Rawafed, kao i Beograd na vodi, BW Galerija, BW Kula i druge.
država kao partner: od automobila do izgradnje
Najpoznatiji poduhvat države svakako je partnerstvo sa Stellantis-om. U toj kompaniji država ima 33,3 odsto a globalni automobilski gigant 66,7 odsto odsto. Na kraju 2024. godine, kapital države iznosio je 1,12 milijardi dinara.
Prema vrednosti, po nešto više od milijardu dinara država ima u kompanijama SPV „Ibar“ u Kraljevu i „Lepenica“ u Kragujevcu. Radi se o „specijalnim“ preduzećima koja su osnivana radi izgradnje stanova za pripadnike službi bezbednosti, a takvih firmi bilo je ukupno 10 na kraju 2024. godine. U tim kompanijama država je jedini vlasnik.
Na listi državnih udela je i ono u Al Rawafed Srbija, gde naš udeo iznosi 20 odsto i vredi dva miliona dinara, dok je udeo arapskih partnera 80 odsto. Prema istraživanju Insajdera objavljenom u emisiji “Čija je zemlja” kompanija je po povlašćenim uslovima, bez licitacije kupila, dobila u zakup ili na korišćenje više od 10.000 hektara najplodnijeg državnog poljoprivrednog zemljišta u Bačkoj.
Prema ugovoru, Al Rawafed ima pravo korišćenja ovog državnog zemljišta u narednih 30 godina, podseća Insajder.
Kada je reč o kompanijama „Beograd na vodi“, BW Galerija i BW Kula, država je takođe manjinski partner, ali kompaniji Eagle Hills. U „Beogradu na vodi“ ima upisan novčani kapital od 728.000 dinara i udeo od 33 odsto, u BW Galerija 141.000 a u BW Kula 131.000 dinara, takođe uz udeo od 33 odsto.
U akcionarskom društvu „Aerodrom Nikola Tesla“, koje vodi računa o sprovođenju koncesije sa francuskim VINCI-jem, država ima ulog vredan 277 miliona dinara, dok trenutno poseduje 84,5 odsto akcije te kompanije.
Interesantno je da u „ostalim“ kompanijama, koje nisu poimence nabrojane, ima kapital vredan 13,6 milijardi dinara – nešto više od 100 miliona evra. Verovatno je reč o preduzećima koja su deo Akcionarskog fonda, institucije koja je vlasnik kapitala u više od 400 kompanija, uključujući i akcije preostale posle privatizacije.
i lasta dobila kredit kao preduzeće u privatizaciji
Jedna od aktivnost Ministarstva privrede tokom 2024. godine bila je kreditna podrška preduzećima u postupku privatizacije, koja se realizuje preko Fonda za razvoj Republike Srbije.
Na osnovu Programa o rasporedu i korišćenju sredstava koji je usvojila Vlada Srbije, isplaćeno je ukupno 3,72 milijarde dinara.
Prema podacima iz izveštaja DRI, najveći korisnici ovih sredstava u 2024. godini bili su „Metanolsko-sirćetni kompleks“ iz Kikinde sa 1,26 milijardi dinara, YUMCO iz Vranja sa blizu milijardu dinara kao i „Simpo“ iz tog grada sa 495 miliona dinara.
Nešto manje od „Simpa“ dobila je i beogradska „Lasta“ – 456 miliona dinara. „Lasta“ je u međuvremenu dobila novog većinskog vlasnika – kompaniju „Strela-Obrenovac“, kojoj je država ove godine prodala svoje akcije, o čemu je Nedeljnik detaljno pisao.
Kredit kao kompanija u procedu privatizacije dobio je i Holding RMHK Trepča a.d. iz Zvečana, i to 305 miliona dinara tokom 2024. godine.
Najveće subvencije u 2024. za FCA, LEONI i LINGlong
Izveštaj DRI pokazuje da su rashodi za subvencije privatnim preduzećima iznosili 24,48 milijardi dinara.
Najveći deo ovog iznosa, preko 19 milijardi dinara, isplaćen je u okviru projekta ministarstva „Ulaganja od posebnog značaja“, a prema izveštaju DRI, najveće subvencije u 2024. godini dodeljene su sledećim kompanijama:
- FCA Srbija doo, Kragujevac: 2,14 milijardi dinara
- Leoni Wiring Systems Southeast doo, Prokuplje: 945 miliona dinara
- Linglong International Europe doo, Zrenjanin: 799 miliona dinara
- Srpska fabrika stakla doo, Paraćin: 759 miliona dinara
- Continental Automotive Serbia doo, Novi Sad: 677 miliona dinara
Ova sredstva su, kako su istakli i državni revizori, isplaćena kao tranše po ugovorima o dodeli sredstava podsticaja, sa ciljem podrške velikim investicionim projektima.