Ovogodišnji, 66. dobitnik NIN-ove nagrade je Saša Ilić za roman „Pas i kontrabas“ , upravo je saopštio žiri na konferenciji za novinare održanoj u hotelu Moskva, preneo je Blic.

Predsednik žirija Teofil Pančić kazao je da su za nagrađeni roman glasali Marija Nenezić, Branko Kukić i Marjan Čakarević, dok su Pančić i Ivan Milenković glasali za roman „Po šumama i gorama“ Milenka Bodirogića.

„Roman Saše Ilića ‘Pas i kontabas’ kompleksna je priča o prožimanju prošlosti i sadašnjosti, sukobu pojedinca i društva, života i umetnosti, iskučena postupkom koji ukršta mnoštvo pripovednih perspektiva i nudi zaokruženu sliku savremenog sveta“, rekao je Pančić i dodao da ta knjiga „znači povratak velikoj naraciji“, kao i da se „hrabro suočava sa socijalnim traumama“.

Član žirija Ivan Milenković podsetio je da je na prošlogodišnjoj dodeli nagrade kazao da „postoje nagoveštaji oporavka srpske književnosti“ i ocenio da taj nagoveštaj ove godine „jeste znak“.

„Ove godine je bilo toliko kvalitetnih romana, toliko hrabrih spisateljskih poduhvata, toliko lepih eksperimenata sa formom, da je biti ove godine u sastavu NIN-ovog žirija bilo još uzbudljivije nego što je bilo prošle godine. Godina 2019. nadam se, predstavlja neku vrstu preokreta u dosadašnjem toku srpske književnosti, odnosno izlazak iz duboke krize, koja ovu književnost prati već tridesetak godina“, rekao je on.

Član žirija Marjan Čakarević ocenio je roman kao „roman epohe“.

„To je naše vreme, to je ono gde mi živimo, o tome govori ova knjiga. O svemu onome što se potiskuje, što se prećutkuje, što bismo voleli da se nije desilo a što se desilo u stvari – što se pravimo blesavi da se nije desilo“, ocenio je Čakarević.

Dobitnik Saša Ilić istakao je da „nije očekivao nagradu“, kao i da kada su planirali ediciju urednik Milenko Bodirogić i on „svim medijima poslali su informacije da su se pojavile dve knjige u ediciji koja se zove ‘Noć republike’ sa kompletnim informacijama“, ali da informacija nije nigde objavljena.

„Ta informacija nije objavljena nigde, čak ni u sajamskim dodacima velikih štampanih medija. Onda smo Milenko i ja pričali i razmišljali o tome kako je moguće dopreti do javnosti, ovakvoj kakva jeste i medijima kakvi jesu. Shvatili smo da nam ne preostaje ništa drugo nego da konkurišemo za NIN-ovu nagradu“, kazao je Ilić.

Prema njegovim rečima, edicija „Noć republike“, u kojoj su romani „Po šumama i gorama“ i „Pas i kontabas“, uradjeni su tako da se „ne vide“, već „morate da jurite svetlo da vam padne na koricu da vidite šta vam tu piše“.

„Kada vidite šta tu piše, idete prvo taktilno, a onda ulazite u tekst i otkrivate o čemu se tu radi. Dve ključne stvari koje povezuju ova dva romana to su antifašizam i jugoslovenstvo. Mi ćemo se truditi da nadalje biramo takve knjige koje će se uklapati komplementarno u ovu ediciju, onako kako su se priče u ‘Grobnici za Borisa Davidoviča’ uklapale u jednu zajedničku povest“, rekao je dobitnik nagrade.

U najužem izboru bili su romani Milenka Bodirogića „Po šumama i gorama“ („Orfelin“), Slobodana Tišme „Grozota ili…“ („Čarobna knjiga“), Steva Grabovca „Mulat albino komarac“ („Imprimatur“) i Ane Vučković „Jugoslav“ („Partizanska knjiga“).

Nagrada se dodeljuje se od 1954. godine, a prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za roman „Koreni“.

Tokom proteklih godina dodeljivana je piscima sa prostora bivše Jugoslavije, a medju dobitnicima su bili Oskar Davičo, Živojin Pavlović, Dragan Velikić, Branko Ćopić, Meša Selimović, Borislav Pekić, Miloš Crnjanski, David Albahari i drugi.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.