Da, čak i male količine alkohola mogu da naštete našem zdravlju.

Najnovija istraživanja pokazuju da, bilo da pijemo malo, ili više, zbog toga možemo imati problem. Zdravstvene prirode. A The New York Times piše i zašto.

„Žao nam je ako ćemo vas razočarali, ali ta jedna ili dve čaše vina koje pijete uz večeru, ne poboljšavaju vaše zdravlje“, navodi se u tekstu.

Posle više decenija zbunjujućih, a ponekad i kontradiktornih istraživanja, danas je sa sigurnošću postalo jasno da čak i male količine alkohola mogu da izazovu zdravstvene posledice.

Istraživanje objavljeno u novembru otkrilo je da je između 2015. i 2019. godine prekomerna upotreba alkohola dovela do otprilike 140.000 smrtnih slučajeva na godišnjem nivou u Sjedinjenim Državama. Oko 40 posto njih bili su posledica saobraćajnih nesreća, trovanja i ubistava.  Ipak, većina je uzrokovana hroničnim stanjima koja se pripisuju alkoholu, kao što su bolesti jetre, rak i bolesti srca.

Kada stručnjaci govore o zdravstvenim posledicama zbog prekomerne upotrebe alkohola, ljudi često misli da se to odnosi samo na hronične alkoholičare. Međutim, u riziku su i oni koji alkohol konzumiraju umereno.

Tim Naimi sa Univerziteta Viktorija tvrdi da je „alkohol je štetan po zdravlje čak i ako ga koristite u maloj meri“.

Ako se pitate da li bi trebalo da smanjite konzumiranje alkohola, pročitajte ovih nekoliko detalja.

Kako da znam da li pijem previše?

„Prekomerna upotreba alkohola“ je zapravo svaka količina koja je iznad preporučenog dnevnog unosa. To je više od dva pića dnevno za muškarce i više od jednog pića dnevno za žene.

Postoje novi dokazi „da rizici postoje čak i unutar ovih nivoa, posebno za određene vrste raka i neke oblike kardiovaskularnih bolesti“, rekla je Marisa Eser, koja vodi program za alkohol u Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.

Takođe, ta ograničenja se odnose i na vikend, pa ako se uzdržavate od ponedeljka do četvrtka i popijete dva ili tri pića uveče tokom vikenda, i ta pića za vikend se računaju kao prekomerna konzumacija.

Zašto je alkohol toliko štetan?

Naučnici smatraju da je glavni razlog zbog kojeg alkohol uzrokuje zdravstvene probleme oštećenje DNK.

Kada pijete alkohol, vaše telo ga metaboliše u acetaldehid, hemikaliju koja je toksična za ćelije. Acetaldehid „oštećuje vašu DNK i sprečava vaše telo da regeneriše tu štetu“, objasnio je Eser.

„Kada je vaša DNK oštećena, onda ćelija može da raste van kontrole i da stvori tumor raka. Alkohol takođe stvara oksidativni stres, još jedan oblik oštećenja DNK koji može biti posebno štetan za ćelije koje oblažu krvne sudove. Oksidativni stres može dovesti do ukočenih arterija, što dovodi do povišenog krvnog pritiska i bolesti koronarnih arterija. Dakle, u osnovi utiče na DNK, i na taj način utiče na mnoge druge organe i sisteme organa“, rekao je dr Naimi.

Hronična upotreba alkohola „oštećuje tkiva tokom vremena“.

Zar alkohol nije dobar za srce?

Uticaj alkohola na srce je zbunjujući jer neke studije tvrde da male količine alkohola, posebno crvenog vina, mogu biti korisne.

Ranija istraživanja su pokazala da alkohol podiže HDL, „dobar“ holesterol, i da resveratrol, antioksidans koji se nalazi u grožđu (i crnom vinu), štiti srce.

Međutim, kako tvrdi Marian Piano, profesorka na Univerzitetu Vanderbilt „postojalo mnogo novih dokaza koji zaista dovode u pitanje ono što nazivamo kardio-zaštitnim ili zdravim dejstvom alkohola“.

„Ideja da je mala doza alkohola zdrava za srce, verovatno je proizašla iz činjenice da ljudi koji piju male količine obično imaju druge zdrave navike, kao što su vežbanje, jedenje puno voća i povrća i ne pušenje. U opservacionim studijama takve prednosti su se najverovatnije pogrešno pripisale alkoholu“, kaže Piano.

Novija istraživanja su otkrila da čak i to da nizak nivo unosa alkohola, blago uvećava rizik od visokog krvnog pritiska i srčanih oboljenja, a rizik je veći po ljude koji prekomerno piju.

Alkohol takođe uslovljava i abnormalni srčani ritam, poznat kao atrijalna fibrilacija, a dakle i rizik od krvnih ugrušaka i moždanog udara.

Za koje vrste raka alkohol povećava rizik?

Skoro svi znaju da pušenje cigareta stvara rizik od raka, ali malo ljudi shvata da je alkohol takođe kancerogen. Prema istraživanju Američkog društva za rak, alkohol izaziva više od 75.000 slučajeva raka godišnje i skoro 19.000 smrti od raka.

Poznato je da je alkohol direktan uzrok sedam različitih karcinoma: karcinoma glave i vrata (usne duplje, ždrela i larinksa), raka jednjaka, raka jetre, raka dojke i kolorektalnog karcinoma.

Za neke vrste raka, kao što je jetra, rizik postoji samo kada ljudi piju prekomerno.

Ali za rak dojke i jednjaka, rizik se povećava čak i minimalnom konzumacijom alkohola. Rizici rastu što osoba više pije.

„Naravno, za nekog ko pije manje, manji je rizik u poređenju sa osobom koja mnogo pije“, rekao je dr Farhad Islami, viši naučni direktor u Američkom društvu za rak. „Ali, čak i dva pića dnevno ili jedno, mogu biti povezani sa malim rizikom od raka u poređenju sa onima koji ne piju.“

Kako da procenimo lični rizik od zdravstvenih problema u vezi sa alkoholom?

Neće svi koji piju razviti ova stanja.

I ostali elementi životnog stila kao što su ishrana, vežbanje i pušenje su takođe bitni, i oni mogu da smanje rizik.

Alkohol može uticati na nečije već loše zdravlje. Tačnije „ljudi koji imaju hipertenziju verovatno ne bi trebalo da piju ili definitivno piju minimalno“, kaže Piano.

Geni takođe igraju važnu ulogu. Na primer, dve genetske varijante, od kojih su obe češće kod ljudi azijskog porekla, utiču na to kako se alkohol i acetaldehid metabolišu.

Jedna varijanta gena uzrokuje da se alkohol brže razgradi u acetaldehid, preplavljujući telo toksinom. Druga varijanta usporava metabolizam acetaldehida, što znači da se hemikalija duže zadržava u telu, produžavajući štetu.

Dakle, da li da smanjim – ili da potpuno prestanem da pijem?

Ne morate potpuno prekinuti sa alkoholom da biste poboljšali svoje zdravlje. Čak i malo smanjenje može biti od koristi, posebno ako trenutno pijete preko preporučenih granica.

Rizik se „ubrzava kada popijete nekoliko pića dnevno“, kaže Naimi.

„Dakle, ljudi koji piju pet ili šest pića dnevno, trebalo bi da smanje na tri ili četiri, i videće pozitivan pomak.“

Ljudi koji piju svaki dan po malo, imali bi koristi i ako bar malo smanjili.

Nijedan od stručnjaka sa kojima je razgovarao NYT nije pozvao na potpunu apstinenciju, osim ako ne koristite prekomerno alkohol u trudnoći.

„Pijte manje, živite duže“, poručuju lekari.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.