Vrhovni sud Indije trebao bi da započne raspravu o pravima LGBTQ+ zajednice u ovoj državi. Naime, na dnevnom redu bi trebalo da bude pitanje prava istopolnih brakova. Međutim, indijska Vlada je izrazila oštro protivljenje legalizaciji istopolnih brakova, nazvavši to „urbanim elitističkim konceptom“ koji podriva verske i društvene vrednosti.

U utorak je desetine peticija, koje su potpisali LGBTQ+ aktivisti, izneto pred Vrhovni sud u zemlji, u okviru kolektivne tužbe koja se bori za pravo LGBTQ+ osoba da sklapaju brakove i uživaju jednakost.

To je najznačajniji izazov “statusu quo” prava ove zajednice, još od 2018. godine kada je Vrhovni sud poništio zakon iz kolonijalne ere koji kriminalizuje homoseksualnost.

Pitanja istopolnih brakova otvorena su usred postepene društvene promene u Indiji, gde LGBTQ+ osobe postaju sve vidljivije, posebno u popularnoj kulturi i na paradama ponosa, koje se održavaju u velikim gradovima, dok raste svest i o pravu na jednakost. Međutim, većina Indijaca je svesna da je pred njima dug put, u smislu potpunog društvenog prihvatanja i sigurnosti od stigme i uznemiravanja, pošto je zemlja i dalje duboko tradicionalna i patrijarhalna.

Vrhovni sudija je nazvao pitanje braka jednim od „ključnih” i veće, koje čini pet sudija, raspravljaće o tome, a očekuje se da će rasprava trajati najmanje dve nedelje.

U ponedeljak je hinduistička nacionalistička Vlada, na čelu sa premijerom Narendrom Modijem, podnela Vrhovnom sudu “oštro formulisanu izjavu pod zakletvom”, u kojoj izražava svoje protivljenje istopolnim brakovima i traži da se o slučaju uopšte ne diskutuje.

„Valjan brak je samo između biološkog muškarca i biološke žene“, navodi se u vladinoj primedbi, navodeći da je svaka jednakost koja se nudi istopolnim parovima protivna verskim vrednostima i da bi „ozbiljno uticala na interese svakog građanina“, tvrdeći da takvu odluku treba da donese parlament, a ne sudovi.

Advokati i podnosioci žalbe, bili su optimistični u pogledu slučaja i istakli su to da je Vrhovni sud doneo nekoliko značajnih presuda o pravima LGBTQ+ zajednice, čak se i neke od odluka direktno sukobljavaju sa mišljenjem Vlade, uključujući slučaj iz 2014. koji je transrodne osobe prepoznao kao „treći pol”.

Među pokretačima borbe su Kavita Arora i Ankita Kana, par iz Delhija.

Njihova motivacija za pokretanje slučaja bila je praktična – potreba za zajedničkim bankovnim računom, da jedna drugoj daju medicinski pristanak i da budu zakonski priznate za nasleđe – ali i, prema Kaninim rečima, „osnovno uverenje da je Indija kao demokratija mesto za različitost, jednakost i pravdu za sve i po ustavu naša prava nisu ništa manja od drugih.”

Prvo su pokušale da se venčaju 2020, ali su odbijene i odlučile su da svoj slučaj iznesu na sud.

Arora i Kana su rekle da bi, u zemlji poput Indije, u kojoj je brak temelj društva, otvaranje institucije za istopolne parove predstavljalo značajan korak napred u prihvatanju različitosti.

Ako Indija legalizuje istopolne brakove, to će biti tek druga zemlja u Aziji posle Tajvana koja će to učiniti. Menaka Gurusvami, jedan od advokatica koje se bore za prava LGBTQ+ zajednice, a koja je takođe bila na čelu slučaja dekriminalizacije homoseksualizma 2018. godine, rekla je da ima „potpuno poverenje u sudnicu“.

Među pitanjima koja se pokreću u predmetu nije samo brak, već i prava istopolnih parova da usvajaju decu i da njihove porodice imaju ista prava kao heteroseksualni roditelji. Ovom pitanju se usprotivilo i vladino telo, Nacionalna komisija za zaštitu prava deteta, koja je u podnesku Vrhovnom sudu rekla da je „dozvoljavanje usvajanja istopolnom paru slično ugrožavanju dece“.

Slučaj se takođe zalaže za pravno priznavanje prava trans osoba, da njihove veze i porodice po svom izboru budu pravno priznate.

Zejnab Patel, trans žena koja je među podnositeljima peticije, rekla je da uskraćivanje braka LGBTQ+ osobama izvrgava ruglu ustav i čini nas građanima drugog reda“.

Roin Bat, još jedan advokat koji se bori za ovaj slučaj, a koji se identifikuje kao kvir, rekao je da slučaj ima implikacije, ne samo na LGBTQ+ parove, već i na jednakost za sve prema ustavu i pravo da se venčate sa onim koga ste izabrali, bez obzira na pol, veru ili rasu.

Bat je opisao kao „dehumanizirajuće i obespravljeno“ čuti argumente koji se protive istopolnim brakovima, optužujući ih da „podstiču homofobiju“. On je to opisao kao deo šireg projekta Modijeve Vlade, jer je zemlju pomerio od demokratskih vrednosti ka vladavini religije.

„Radi se o osnovnim pravima građana“, rekao je Bat. „Ono što tražimo kao kvir ljudi u ovoj zemlji je samo da nam se prošire prava koja postoje za heteroseksualne parove; ništa više i ništa manje.”

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.