
Crni dim se uzdigao iz dimnjaka Sikstinske kapele pre ručka, što ukazuje da još uvek nije doneta odluka o tome ko će biti novi papa nakon tri kruga glasanja, piše Guardian.
Dva dodatna kruga glasanja zakazana su za popodne/veče, počevši od 16:30 po lokalnom vremenu (15:30 po britanskom letnjem vremenu).
Tri od poslednjih pet papa izabrana su drugog dana konklave, ali ovogodišnje glasanje ima rekordan broj elektora, što čini proces složenijim nego inače.
KOLIKO GLASOVA JE OBIČNO POTREBNO ZA IZBOR PAPE?
Da bi neko bio izabran za papu, potrebno je da dobije dvotrećinsku većinu glasova od prisutnih kardinala na konklavi.
Istorijski gledano, neki izbori su bili veoma dugi i iscrpljujući — na primer, u 13. veku konklava je trajala više od tri godine (preko 1.000 dana) pre nego što je izabran papa Grgur X.
S druge strane, bilo je i veoma brzih izbora — 1503. godine papa Julije II izabran je za svega 10 sati, prvog dana konklave.
KOLIKO JE VREMENA ZA IZBOR PAPE RANIJE BILO POTREBNO?
Međutim, ako pogledamo poslednjih 150 godina, izbor pape danas obično traje mnogo kraće. Najduža konklava u tom periodu bila je 1922. godine, kada je papa Pije XI izabran posle pet dana.
Papa Franja je izabran drugog dana konklave 2013. godine, nakon pet krugova glasanja. Benedikt XVI je 2005. postao papa već nakon četiri kruga, isto kao i Jovan Pavle I 1978. godine.
Za izbor Jovana Pavla II iste te 1978. godine bilo je potrebno malo više vremena — tri dana i osam krugova glasanja. Papa Jovan XXIII izabran je 1958. godine nakon 11 glasanja tokom četiri dana. Ipak, njegov prethodnik, Pije XII, izabran je posle samo tri kruga.
Dakle, savremena istorija pokazuje da izbor pape obično traje dva do tri dana, što znači da se možda već približavamo tom trenutku.
A možda i ne — jer je ceo proces veoma tajnovit, a ove godine u njemu učestvuje rekordan broj kardinala, sa mnogo faktora koji mogu uticati na ishod. Zato je nemoguće sa sigurnošću reći šta se dešava iza zatvorenih vrata.