Bilo je to veliko doba evropske istorije – epoha Luja Četrnaestog i Petra Velikog. Na prelazu u 18. vek došlo je do velike krize Osmanskog carstva podstaknute Bečkim ratom u kome je poslednja opsada Beča poražena, a granice carstva pomere stotinama kilometara na jug i istok, na Savu i Dunav. Srpski narod se na poziv haburškog cara pobunio i posle poraza predvođen svojim patrijarhom prešao iz oblasti Kosova, Metohije, Raške i južnih krajeva u novozauzete habsburške zemalje Srem, Banat, Bačku, Slavoniju…

Po nagovoru Save Vladislavića rusko carstvo je poslalo prvog učitelja među Srbe u južnoj Ugarskoj. Upravo je ovaj učitelj u Sremske Karlovce doneo prvu gramatiku i bukvar

U vreme neposredno po završetku Dugog rata, koji su na granicama svojih država, periferijama srpskih zemalja, vodili Osmansko carstvo i Mletačka republika, 1668. godine rodio se Sava Vladislavić. Njegov otac Luka bio je vlastelin Srbin u Hercegovini. Luka se našao u pratnji Vasilija, monaha iz Ostroga, budućeg svetitelja, kada je pošao patrijarhu u Peć. Vladislavići su morali da se sklone sa svog imanja u blizini Gacka pod pritiskom muslimanskih spahija. Tako je Sava odrastao u Dubrovniku. Tamo je pohađao jezuitske škole, a posle je u italijanskim zemljama i Španiji upotpunio svoje, za ono vreme široko obrazovanje. Uskoro je vodeći trgovačke poslove stigao do Carigrada gde ga je jerusalimski patrijarh Dositej preporučio ruskim diplomatama. Mladi Vadislavić je uspeo da dođe u posed teksta ugovora koje je Porta sklopila sa Mletačkom republikom, Habsburškim carstvom, Francuskom i Engleskom koji je prosledio Rusima.

U to vreme Rusija je izašla na Crno more i po prvi put stala u odbranu pravoslavnog stanovništva u Osmanskom carstvu. Sposobni Hercegovac uskoro je predstavljen caru Petru. Diplomatsku karijeru započeo je kao predstavnik carstva u Carigradu. Zaslužan je za sklapanje saveza sa gospodarem Moldavije i postizanje Mira na Prutu. Postavši plemić Sava Vladislavič Raguzinski postavlja po carskom nalogu prvu tajnu službu u ruskoj istoriji. Inspirator je ruske politike zaštite Crne Gore. U Vatikanu priprema konkordat između Rusije i Svete stolice. Carica Katarina Prva šalje ga 1725. u Kinu. Odatle njegov Tajni izveštaj o stanju Kineskog carstva. Kjahtinskim sporazumom iz 1728., do koga je dovelo njegovo pregovaranje, određena je granica između Rusije i Kine. Ovo razgraničenje, jedno od najdugovečnijih u istoriji diplomatije, na snazi je i u naše vreme.

Po nagovoru Save Vladislavića rusko carstvo je poslalo prvog učitelja među Srbe u južnoj Ugarskoj. Upravo je ovaj učitelj u Sremske Karlovce doneo prvu gramatiku i bukvar čime je započeo važan period srpske kulture koji će trajati sve do Vukove reforme sredinom 19. veka. Vladislavić je podigao prvu pravoslavnu crkvu u Pekingu. Tokom poslednjih godina pre smrti koja ga je snašla 1738. godine, doživevši porodične nesreće, ostareli grof je osnovao grad u Sibiru, današju Kijahtu, gde je podigao crkvu sv. Save Srpskog.

***

*Feljton Čedomira Antića iz iz Nedeljnika br. 457, novi nastavak feljtona „Globalna istorija Srbije“ – pogled na našu istoriju iz potpuno drugačijeg ugla – čitajte u novom Nedeljniku koji je na kioscima od četvrtka 22. oktobra (na poklon se dobija knjiga o Bati Stojkoviću)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.