Sve se u crnogorskoj politici ovih dana, s manje ili više uspeha, može objasniti, za svaki potez, manje ili više racionalan (više je ovih prvih), može se naći neko pokriće, jedino je teško, gotovo nemoguće objasniti kako na delu imamo sukob dva koncepta koja deklarativno isključuju dve najjače političke snage koje su na izborima osvojile ukupno više od 65 odsto glasova i predstavljaju se kao – izborna volja.

Politička borba unutar crnogorske vlasti bila bi svakako razumljivija da nije svakodnevnog pozivanja na izbornu volju. I potpredsednik Vlade Dritan Abazović koji je pokrenuo inicijativu za formiranje manjinske vlade, koja bi isključila premijera Zdravka Krivokapića, i Demokrate predsednika Skupštine Alekse Bečića koji poslednjih dana svoju poziciju obrazlaže izbornom voljom, i premijer Zdravko Krivokapić svoje poslednje poteze – od inicijative za smenu Abazovića, do „otkaza“ koje je podelio Abazovićevim ljudima u vladi – obrazlažu odbranom izborne volje.

Krivokapića je zapravo veoma teško izmeriti na polju „izborne volje“ jer je bio nosilac liste čiju je okosnicu držao Demokratski front, ali je za nijansu na manje klizavom terenu od Abazovića, zato što je glasniji u pozivanju na nove izbore. 

Krivokapić je rekao da ga etika više interesuje od političkih pitanja, pa je preuzeo koordinaciju Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava pošto je sa te funkcije smenio ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, preuzeo je i Savjet za borbu protiv visoke korupcije, a prethodno je na elektronskoj sednici Vlade smenjen Dritan Abazović sa tog mesta, a na čelo Državne delegacije Crne Gore za pregovore o pristupanju EU, umesto ministra spoljnih poslova Đorđa Radulovića postavljen je ministar ekonomije Jakov Milatović.

Obrazloženje – Radulović od septembra intenzivno radi za manjinsku vladu.

Potpredsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je komentarišući razrešenja u Vladi Crne Gore kazao da je to odraz nemoći.

Zaista je teško utvrditi ko u ovom trenutku zaista ima bilo kakvu političku moć u Crnoj Gori.

Manjinska vlada deluje kao sve izvesnija opcija, jer je za to Dritanu Abazoviću uz SNP – dovoljna podrška opozicije predvođene DPS-om, koji „mudro ćuti“, a zapada za oko i da je Demokratski front tiši nego što su glasači u Crnoj Gori naviknuti. 

U vreme zaključenja ovog broja, Dritan Abazović je najavio da će razgovarati sa liderom DF-a Andrijom Mandićem: „… da sjednemo za sto, nezavisno od toga hoćemo li naći rješenja. Svi se ponašaju korektno osim Demokrata i grupe oko premijera Zdravka Krivokapića“. 

A zanimljivo je i da se „zvanični Beograd“, makar tamo gde se očekuju pojačano izneti stavovi „zvaničnog“ Beograda, takođe ne čuje mnogo.A iz Beograda se glasno negodovalo i za mnogo manje stvari od potencijalnog povratka DPS-a…

Tekst je objavljen u aktuelnom, 524. broju Nedeljnika, koji je na kioscima od 27. januara. Ako više volite naše digitalno izdanje, posetite Nstore.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.