
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je danas da se hantavirusne infekcije najčešće ispoljavaju u dva oblika – hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom (HGBS) i hantavirusni plućni sindrom (HPS) i da je u Srbiji „za poslednjih deset godina registrovano 127 slučajeva HGBS“.
Na svom sajtu je objasnio da je to objavio jer je epidemija hantavirusnih infekcija na kruzeru u Južnom Atlantiku, u kojoj je za sada obolelo šest osoba od kojih su tri preminula, izazvala dosta medijske pažnje i dovela do uznemirenja javnosti.
Batut je naveo da se radi o bolesti koja je u određenom obliku prisutna i u našoj zemlji, te je objavio osnovne informacije o tim infekcijama, njihovim uzročnicima, načinu kako se prenose i ispoljavaju kod ljudi, kao i mogućnostima prevencije i lečenja.
Naveo je da su „prirodni rezervoari ovih virusa glodari“, te da se „čovek najčešće inficira inhalacijom aerosola kontaminiranog izlučevinama (urinom, fecesom ili pljuvačkom) zaraženih životinja“.
„Prenos sa čoveka na čoveka je izuzetno redak i zabeležen je samo kod pojedinih sojeva. Procenjuje se da se širom sveta svake godine dogodi od 10.000 do više od 100.000 infekcija, sa najvećim brojem slučajeva u Aziji i Evropi“, naveo je Batut.
Saopštio je da se hantavirusne infekcije klinički najčešće ispoljavaju u dva osnovna sindroma – hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom (HGBS), koja je u Srbiji poznata i pod nazivom „mišja groznica“ i hantavirusni plućni sindrom (HPS).
Batut je naveo da je osnovna razlika između HGBS i HPS u ciljnom organskom sistemu i, posledično, u kliničkoj slici, te da je „geografska distribucija takođe različita – HGBS je tipična za Evropu i Aziju, dok se HPS javlja u Severnoj i Južnoj Americi“.
„U Srbiji je za poslednjih deset godina registrovano 127 slučajeva HGBS. U 2024. je prijavljeno 11 obolelih osoba od hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom. Registrovan je jedan smrtni ishod, dok epidemijskog javljanja ove bolesti u 2024. nije bilo“, navodi se.
Batut je naveo da su tokom 2025. zabeležena samo dva slučaja HGBS, bez smrtnih ishoda.
Dodao je da ne postoji specifična antivirusna terapija ili vakcina za hantavirusnu infekciju i da je lečenje suportivno i fokusirano je na pažljivo kliničko praćenje i lečenje respiratornih, srčanih i bubrežnih komplikacija.
Precizira se da sprečavanje infekcije hantavirusom prvenstveno zavisi od smanjenja kontakata između ljudi i glodara i da se u efikasne mere uključuje održavanje čistoće u domovima i na radnim mestima, bezbedno skladištenje hrane, jačanje praksi higijene ruku.




