
Iranska vlada je navodno izvukla bolne pouke iz dvanaestodnevnog rata sa Izraelom i Sjedinjenim Državama u junu.
Nakon što je Izrael tokom tog rata locirao neke od najviših iranskih lidera i komandanata duboko pod zemljom, iranski bezbednosni zvaničnici otkrili su da ih je Izrael pratio zato što su njihovi telohranitelji nosili mobilne telefone.
Takvi propusti razbesneli su iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Hamneija, prema navodima iranskih i izraelskih zvaničnika.
Kobne greške
Ipak, kobne greške koje je Iran napravio ovog vikenda bile su još teže od promašaja od prošlog leta, što je najnoviji napad na državni vrh učinilo naročito smrtonosnim, piše Njujork tajms.
Neki od najviših vojnih i obaveštajnih zvaničnika Irana okupili su se usred dana, iznad zemlje, na svojoj poslednjoj poznatoj adresi — u kancelarijama Nacionalnog saveta bezbednosti — na sastanku visokog nivoa u subotu ujutru, baš u trenutku kada je veći deo sveta očekivao da će Sjedinjene Države ili Izrael, ili obe zemlje, izvesti napad, naveli su izraelski odbrambeni zvaničnici.
Čak je i vrhovni vođa Hamnei — za koga se pretpostavljalo da se kreće iz jednog tajnog podzemnog skloništa u drugo — bio iznad zemlje, u svom nimalo tajnom zvaničnom rezidencijalnom kompleksu, naveli su isti izvori.
Napad u tri faze
Nije jasno kako su američke i izraelske obaveštajne službe znale gde će se svi ti lideri nalaziti u 9.40 po lokalnom vremenu u subotu.
Međutim, dve zemlje su iskoristile to saznanje, kao i druge osetljive obaveštajne podatke prikupljene u Iranu, kako bi izvele napad u tri faze koji je teško oslabio iranski vojni vrh i brzo oslabio iransku protivvazdušnu odbranu, naveli su zvaničnici.
Usledila je žestoka operacija potrage i uništavanja iranskih balističkih raketnih sistema, uključujući municiju, lansere, posade, skladišta i proizvodne pogone.
Presudno je to što je, ubistvom Hamneija, Izrael prešao novi prag, likvidirajući šefa države jedne suverene zemlje — potez od kojeg je odustao u ranoj fazi rata prošlog juna, prema rečima dvojice izraelskih odbrambenih zvaničnika.
Do podneva u nedelju izraelski vojni zvaničnici su saopštili da je uspostavljena vazdušna nadmoć nad Iranom i da njihovi avioni slobodno lete iznad Teherana.
Bez otpora
„Iran je sada potpuno izložen vazdušnim udarima“, rekao je Amir Ešel, bivši komandant izraelskog ratnog vazduhoplovstva. „Na američkim snagama i izraelskom vazduhoplovstvu je da odluče gde, kada i kako. Oni gotovo da ne mogu da pruže otpor. Gotovo potpuna sloboda manevra.“
Izraelski zvaničnici su bili toliko ohrabreni slobodom delovanja da su neki privatno izražavali zabrinutost — naročito nakon smrtonosnog iranskog napada na stambeno područje zapadno od Jerusalima u nedelju — da Sjedinjene Države žele da prebrzo okončaju vazdušnu ofanzivu. Izraelsko ratno vazduhoplovstvo i dalje je imalo mnogo ciljeva za uništenje, naveli su zvaničnici.
„Balističke rakete će zahtevati vreme“, rekao je Zohar Palti, koji je posle duge obaveštajne karijere vodio političko-vojni biro izraelskog ministarstva odbrane. „To nije nešto što završite danas ili sutra. Hajde da pokušamo da završimo posao, a ne da ga prekinemo pre vremena.“
„Potrebno nam je vreme da očistimo balističke rakete“, dodao je.
„Crni vrapci“ i faktor iznenađenja
Subotnji napad zavisio je od više činilaca, a među ključnima je bio element iznenađenja.
Tokom dvanaestodnevnog rata prošlog juna, nakon odluke da se u početnom udaru ne pokuša ubistvo Hamneija, on je nestao iz vidokruga i nova prilika se nije ukazala.
Zbog toga su planeri subotnjeg napada procenili da svaki pokušaj likvidacije visokog iranskog zvaničnika mora biti izveden u prvom talasu, jer su očekivali da će ubrzo biti preduzete dodatne mere predostrožnosti, naveli su izraelski odbrambeni zvaničnici.
Tokom rata prošlog juna Izrael je poslednjeg dana borbi pokušao da likvidira još iranskih funkcionera, prema rečima Paltija i jednog izraelskog odbrambenog zvaničnika, ali je bio primoran da odustane pod pritiskom predsednika SAD Donalda Trampa da se poštuje primirje.
Napad ujutru
Uoči subotnjeg udara vojska je mesecima planirala operaciju, čekajući priliku da vojna obaveštajna služba unapred sazna za situaciju u kojoj će se najviši iranski zvaničnici naći na istom mestu.
Napad u jutarnjim satima, umesto noću — kada je Izrael pokretao ranije operacije protiv Irana — dodatno je doprineo taktičkom iznenađenju.
Drugi talas napada usledio je odmah nakon subotnjeg jutarnjeg udara na iransko rukovodstvo, pri čemu je Izrael gađao iranske raketne sisteme zemlja–vazduh, posebno one koji brane Teheran, naveli su izraelski odbrambeni zvaničnici.
Iako je Izrael te sisteme pogađao i u ranijim rundama sukoba i tvrdio da ih je uništio, pokazalo se da su Iranci od prošlog juna obnovili deo protivvazdušnih kapaciteta, delimično i sopstvenom proizvodnjom oružja, prema rečima visokog funkcionera upoznatog sa operacijama vazduhoplovstva.
Ključno oružje
Ključno izraelsko naoružanje upotrebljeno u subotu ujutru, koje je takođe doprinelo faktoru iznenađenja, bila je balistička raketa koja može da se lansira sa borbenih aviona F-15 sa velike udaljenosti.
Prvobitno je razvijena kao raketa-meta za vežbu u okviru izraelskog protivbalističkog sistema poznatog kao „Strela“.
Međutim, nova verzija, nazvana „Crni vrabac“, omogućava udare na udaljene ciljeve duboko unutar iranske teritorije, bez potrebe da avion uđe u domet iranskih raketnih sistema zemlja–vazduh.
Izrael je prvi put upotrebio takvu raketu kao odgovor na iranski napad 2024. godine, gađajući radarski sistem, naveli su odbrambeni zvaničnici.
Kasnije su takve rakete korišćene za paralisanje iranskih sistema zemlja–vazduh tokom izraelskih napada u novembru 2024, a zatim ponovo prošlog juna, dodali su.
„Strateška zaseda“
Međutim, nisu uvek postigle željeni rezultat.
Devetog septembra Izrael je upotrebio takve rakete pokušavajući da eliminiše grupu lidera Hamasa koji su se sastali u Kataru radi razgovora o predlogu primirja administracije predsednika Trampa.
Napad, međutim, nije ubio visoke zvaničnike Hamasa, ali je usmrtio pripadnika katarskih snaga unutrašnje bezbednosti, što je na kraju dovelo do izvinjenja Izraela pod pritiskom predsednika Trampa.
Tokom trećeg talasa izraelske vazdušne ofanzive ovog vikenda, vojska je rasporedila, kako je navela, najveću vazdušnu armadu u svojoj istoriji, uključujući oko 200 aviona.
Još od Šestodnevnog rata 1967. godine, kada je Izrael poslao sve osim 12 svojih aviona da napadnu egipatsko vazduhoplovstvo, nije angažovan toliki broj letelica u jednoj operaciji.
Za razliku od ranijih operacija, u kojima su avioni slati u manjim talasima, izraelsko ratno vazduhoplovstvo izvelo je ono što je nazvalo „strateškom zasedom“.
U praksi je to značilo da je Izrael „doveo čitavo vazduhoplovstvo“ iznad zapadnog i centralnog Irana, rekao je jedan izraelski bezbednosni zvaničnik.
Potopljeni brodovi
Zadatak pilota bio je da unište što više iranskih raketa, i to što brže.
Amerikanci, koji su se toj potrazi pridružili oko pola sata nakon prvog izraelskog udara na iransko rukovodstvo, fokusirali su se na ciljeve u istočnom Iranu — području udaljenom od Izraela, ali relativno bliskom američkim bazama i snagama. Izrael je preuzeo zapadnu polovinu zemlje.
Američke snage su takođe napale iransku flotu, rekao je Tramp.
„Upravo sam obavešten da smo uništili i potopili devet iranskih ratnih brodova, od kojih su neki bili relativno veliki i značajni“, napisao je u nedelju. „Krećemo i na ostale — uskoro će i oni plutati na dnu mora!“
Sa ozbiljno oštećenom protivvazdušnom odbranom Irana, Izrael je u nedelju imao slobodu da napada ciljeve i simbole vlasti u Teheranu.
Izraelska vojska saopštila je da je pogodila „desetine vojnih komandnih centara režima, uključujući štabove Korpusa islamske revolucionarne garde, obaveštajne centre, komandne centre vazduhoplovstva IRGC-a i centre unutrašnje bezbednosti“.
Novi standardi
Izraelski i američki borbeni avioni takođe tragaju za iranskim lanserima balističkih raketa dugog dometa, prema rečima dvojice izraelskih odbrambenih zvaničnika, oprezni zbog mogućnosti napada poput onog koji je u nedelju usmrtio izraelske civile u Beit Šemešu.
Ejal Hulata, bivši izraelski savetnik za nacionalnu bezbednost, rekao je da je nivo američko-izraelske saradnje u napadu ovog vikenda postavio nove standarde.
„To zahteva ogroman napor obaveštajnih zajednica obe zemlje da prikupe informacije, identifikuju ciljeve, utvrde gde se nalaze u datom trenutku i da sve to rade u hodu, tokom prvog dana i sada već drugog“, rekao je.
„To je nivo kakav do sada nismo videli“, dodao je.




