Sjedinjene Američke Države, uz podršku Izraela, pokrenule su napad na glavne gradove u Iranu, dok je predsednik Tramp pozvao Irance da sruše vladu, piše Njujork tajms.

Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su u subotu veliki napad na Iran, koji je predsednik Tramp predstavio kao priliku za promenu režima u Teheranu.

Napad je usledio posle višenedeljnih ponovljenih pretnji Trampa da će Sjedinjene Države napasti Iran ukoliko rukovodstvo te zemlje ne pristane na zahteve Vašingtona, naročito u vezi sa teheranskim nuklearnim programom. U četvrtak su američki i iranski zvaničnici održali poslednju rundu posredovanih pregovora, koja je završena bez pomaka.

U subotu je Tramp objavio da su u Iranu u toku „velike borbene operacije“. Ministarstvo odbrane je napade nazvalo „Operacija Epski bes“.

Zašto su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran?

Najnovije tenzije između Sjedinjenih Država i Irana počele su u januaru, kada je Tramp obećao da će stati u zaštitu demonstranata nakon što je iranska vlada upotrebila smrtonosnu silu kako bi ugušila nemire.

U unapred snimljenom obraćanju povodom napada u subotu, Tramp je pozvao Irance da „preuzmu svoju vladu“ po završetku vojne akcije.

„Ovo će verovatno biti vaša jedina šansa u generacijama“, rekao je. „Godinama ste tražili pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili. Nijedan predsednik nije bio spreman da učini ono što sam ja spreman da učinim večeras. Sada imate predsednika koji vam daje ono što želite, pa da vidimo kako ćete odgovoriti.“

Ovo je drugi put za manje od godinu dana da je američka vojska izvela udar u Iranu. Prošlog juna američke snage bombardovale su tri nuklearna postrojenja u zemlji. Ovoga puta, američki zvaničnici su naveli da očekuju znatno obimniji napad.

Za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, pridruživanje napadu na Iran deo je dugogodišnjeg cilja da se izvede promena režima u zemlji koju je prikazivao kao egzistencijalnu pretnju Izraelu, Bliskom istoku i svetu.

U televizijskom obraćanju, Netanjahu je rekao da bi američko-izraelski napad mogao „da stvori uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke“.

Koje su mete?

Napadi su počeli prvog dana radne nedelje u Iranu, uz izveštaje o eksplozijama u više gradova, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž, prenela je poluzvanična iranska agencija Fars. U Teheranu, gde živi vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, snimci su pokazali gust dim koji se dizao ka nebu.

Video-snimci koje je verifikovao Njujork tajms pokazali su udare u delu Teherana u kojem se nalaze predsednička palata i iranski Savet za nacionalnu bezbednost, kao i druge važne državne zgrade. Na drugom snimku vidi se udar u blizini Ministarstva obaveštajnih poslova.

Prema trojici izraelskih bezbednosnih zvaničnika upoznatih sa operacijama, centralni cilj prvog zajedničkog talasa napada bio je da se pogodi što veći broj lidera.

Izraelska vojska je takođe saopštila da je njeno ratno vazduhoplovstvo izvelo širok talas udara na više vojnih ciljeva u zapadnom Iranu.

Zvaničnici obe zemlje naveli su da očekuju da će napad trajati nekoliko dana.

Kako je Iran odgovorio?

Iran je ispalio rakete i dronove na Izrael, saopštio je Korpus čuvara Islamske revolucije u objavi na Telegramu.

Takođe je pokrenuo raketne napade na američke vojne baze u regionu, uključujući vazduhoplovnu bazu Al Udeid u Kataru, vazduhoplovnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu, vazduhoplovnu bazu Al Dafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i sedište američke Pete flote u Bahreinu, prenosi Fars.

Ministarstvo odbrane Katara saopštilo je da je „uspešno osujetilo više napada“ usmerenih na njegovu teritoriju.

Ovaj napad podsetio je na udar iz juna prošle godine, kada je Iran ispalio više od deset projektila na američku vojnu bazu u blizini katarske prestonice Dohe, kao odgovor na američki napad na njegova nuklearna postrojenja.

Zemlje Persijskog zaliva domaćini su nizu američkih baza i ambasada, a stručnjaci su upozoravali da bi Iran mogao da ih gađa u odmazdi. U pripremi za takav scenario, američka vojska je pojačala prisustvo u regionu, u onome što je Tramp opisao kao „armadu“.

Istorijske odnose SAD i Irana pročitajte ovde.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.