Bela kuća je objavila drastičnu promenu u trgovinskoj politici Sjedinjenih Američkih Država, uvodeći novi, detaljan set carina koji će duboko uticati na globalne ekonomske tokove.
Prema saopštenju predsednika Donalda Trampa, cilj ovih mera je restrukturiranje svetske trgovine u korist američkih radnika i rešavanje „neuobičajene i izvanredne pretnje“ koju, kako se navodi, predstavlja trgovinski deficit po nacionalnu bezbednost.
Najnovijom uredbom, Srbija se suočava sa jednom od viših carinskih stopa, koja je postavljena na čak 35 odsto, a primenjivaće se od 7. avgusta.
Srbija kao kanada i Irak, Sirija prošla najgore
Ova odluka svrstava Srbiju u grupu zemalja koje će snositi značajan teret nove američke politike. Prema obrazloženju Bele kuće, visina carinskih stopa je individualizovana za svaku zemlju na osnovu niza faktora, uključujući nivo reciprociteta u trgovinskim odnosima, status pregovora, kao i stepen usklađenosti sa američkim ekonomskim i bezbednosnim interesima.
Sa stopom od 35 odsto, Srbija se našla u društvu Iraka, dok je Kanada, zbog optužbi za neuspeh u suzbijanju protoka fentanila, takođe suočena sa identičnom stopom.

Carinske stope, 1. avgust 2025.printscreen/whitehouse.gov
Ipak, postoje i zemlje koje su pogođene još oštrijim merama.
Najviše carinske stope rezervisane su za Siriju (41%), Laos i Mjanmar (obe po 40%), kao i za Švajcarsku (39%).
Uredbom je predviđena i dodatna kaznena carina od 40 odsto za svu robu za koju se utvrdi da je preusmerena preko trećih zemalja kako bi se izbegle nametnute dažbine.
ko je izbegao „kaznene carine“?
Sa druge strane, zemlje koje su pristale na, kako Bela kuća navodi, „značajne trgovinske i bezbednosne sporazume“, osigurale su znatno povoljnije uslove.
Evropska unija i Japan, iako će plaćati carinu koja ne prelazi 15 odsto, obavezale su se na ogromne investicije u američku privredu. Najnižim stopama od 10 odsto obuhvaćeni su najbliži partneri poput Ujedinjenog Kraljevstva i Brazila. Za zemlje koje nisu eksplicitno navedene u aneksu uredbe, primenjivaće se opšta stopa od 10 odsto.
Tramp je istakao da su carine „neophodan i moćan alat“ za ispravljanje decenija nepovoljnih trgovinskih odnosa. Krajnji cilj je, kako se navodi, podsticanje kompanija da proizvodnju presele na američko tlo, gde se neće suočavati sa carinama, čime bi se ojačala domaća industrija i otvorila nova radna mesta za Amerikance.



