Dobro jutro,

Nakon sedam decenija na prestolu, u 96. godini života, preminula je engleska kraljica Elizabeta Druga. Elizabetin sin i novi kralj Čarls rekao je da „zna da će njenu smrt žaliti širom države, kraljevstva i Komonvelta, kao i brojni ljudi širom sveta“.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je nakon BiH i Srbije posetio i Hrvatsku. On je prilikom posete izjavio da nije zadovoljan Dejtonskim sporazumom, ali da o spornim pitanjima uključujući i izbornu reformu, treba da se dogovore čelnici BiH.

Košarkaška reprezentacija Srbije pobedila je u Pragu selekciju Poljske sa 96:69 i tako sa svih pet pobeda završila takmičenje u Grupi D Evropskog prvenstva. Najefikasniji je bio Nikola Jokić sa 19 postignutih poena. Rival Srbije u osmini finala biće selekcija Italije.

ODLAZAK ELIZABETE DRUGE

Engleska kraljica Elizabeta Druga preminula je u 96. godini, nakon što je bila pod medicinskim nadzorom u njenom zamku Balmoral u Škotskoj.

Elizabeta II bila je monarh Velike Britanije i 14 drugih kraljevskih zemalja Komonvelta i vrhovni poglavar Crkve Engleske. Na presto je stupila 6. februara 1952, a svečano krunisanje, naredne godine, prvo je koje je prenosila televizija.

Bakingemska palata je saopštila ranije da je kraljica Elizabeta Druga pod lekarskim nadzorom pošto su lekari “zabrinuti za njeno zdravlje”.

Ovo je objavljeno dan pošto je 96-ogodišnja kraljica otkazala važan sastanak po savetu lekara kada joj je rečeno da treba da se odmori.  

Članovi porodice Elizabete Druge stigli su u Škotsku kako bi bili uz kraljicu nakon vesti da su lekari zabrinuti za njeno zdravlje, zbog čega je i BBC prekinuo emitovanje redovnog programa. 

Svo četvoro dece kraljice Elizabete, uključujući ćerku, princezu Anu i najmlađeg sina princa Edvarda, bili su uz nju u dvorcu Balmoral u Škotskoj, preneli su mediji.

U Balmoralu su bili i prestolonaslednik princ Čarls, vojvoda od Jorka princ Endrju, grof i grofica od Vaseksa, Edvard i Sofi i princeza Ana.

Njen unuk, princ Vilijam stigao je u Škotsku zajedno sa nekoliko članova kraljevske porodice.

Drugi najdugovečniji monarh u istoriji

Britanska kraljica postala je ove godine drugi najdugovečniji monarh u istoriji. Ona je na prestolu više od 70 godine, a više od nje je ulogu monarha obavljao jedino Luj Četrnaesti, koji je krunisan sa četiri godine.

Kraljica Elizabeta Druga postala je monarh sa 25 godina, posle očeve smrti 6. februara 1952.

U septembru 2015. postala je najduže vladajući britanski monarh kada je nadmašila vladavinu njene čukunbake, kraljice Viktorije.

Na taj dan postala je žena sa najdužim stažom na tronu u svetskoj istoriji.

Među rekordima kraljice Elizabete su i to što je najduže vladajuća kraljica, kao i najstariji britanski monarh.

Engleska kraljevska porodica objavila je izjavu novog kralja Čarlsa, koji je poručio da je smrt njegove majke, Elizabete Druge, „trenutak najveće tuge“ za njega i sve članove porodice.

„Znam da će njenu smrt žaliti širom države, kraljevstva i Komonvelta, kao i brojni ljudi širom sveta“, rekao je u poruci kralj Čarls.

Tokom perioda tugovanja, kako je rekao, njega i porodicu će tešiti spoznaja o velikom poštovanju i naklonosti koje je uživala pokojna kraljica.

Posle smrti Elizabete Druge, njen sin princ od Velsa odmah postaje kralj, iako se njegovo zvanično krunisanje još neko vreme neće održati.

Nova britanska premijerka Liz Tras koja je u utorak posetila kraljicu kao što je to tradicija za sve premijere koji stupaju na dužnost, nazvala je Čarlsa Njegovim kraljevskim visočanstvom Čarlsom Trećim.

“Danas kruna prelazi našem novom monarhu, našem novom šefu države, Njegovom Veličanstvu Kralju Čarlsu III”, rekla je Liz Trus.

ERDOGANOVA POSETA HRVATSKOJ

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je u Zagrebu da nije zadovoljan Dejtonskim sporazumom, ali da o spornim pitanjima uključujući i izbornu reformu, treba da se dogovore čelnici BiH.

On je tako izneo suprotan stav od predsednika Hrvatske Zorana Milanovića koji, kao i hrvatska vlada, uoči opštih izbora u BiH traži od Visokog predstavnika Kristijana Šmita da nametne promene izbornog zakona koje bi obezbedile da Hrvati samostalno biraju svoje predstavnike.

“Imamo Bošnjake, Hrvate i Srbe, entitete, čelnike koji predstavljaju te narode i verujem da odluke moraju da donesu čelnici u BiH”, rekao je Erdogan novinarima u Zagrebu u zajedničkom obraćanju s hrvatskim predsednikom.

Upitan o različitim stavovima Turske i Hrvatske o izbornom procesu u BiH, turski predsednik je posle susreta s Milanovićem rekao da treba češće razgovarati. On je rekao da je dogovoren nastavak dijaloga o BiH posle izbora, rekavši da Turska pomno prati zbivanja na Balkanu.

“Pričali smo o koracima koje moramo da preduzmemo za očuvanje i jačanje mira i sigurnosti u Jugoistočnoj Evropi, istakli podršku miru i stabilnosti i teritorijalnoj celovitosti BiH i evropskim integracijama”, rekao je Erdogan.

On je naglasio da je celovitost BiH veoma važna, jer je ta zemlja za to platila veliki ceh koji više niko ne bi smeo da plati. Turski predsednik je rekao da postoji problem i zbog Dejtonskog sporazuma, ali da njime nije bio zadovoljan ni Alija Izetbegović kada ga je potpisivao 1995.

Predsednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da postoje razlike u pogledima Hrvatske i Turske prema izbornoj reformi u BiH.

“To pokazuje da nam treba više detaljnog razgovora da istaknemo svoje probleme i strepnje kojih Turska zbog svoje veličine i udaljenosti nije svesna”, ocenio je hrvatski predsednik.

On je rekao da Hrvatska pokušava da “ispravi neke nepravde i kršanja Dejtonskog sporazuma koji je temelj mira BiH”.

“Hrvati su najmalobrojniji i jedan od konstitivnih naroda. U BIH moraju da se dogovaraju stvarni legitimni predstavnici konstitutivnih naroda, što trenutno nisu svi u BiH”, rekao je Milanović.

Hrvatska, naime, osporava legitimitet člana Predsedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, jer smatra da je on izabran glasovima Bošnjaka u Federaciji BiH. 

Milanović je ponovio da je bio kritičan prema ulozi i izboru Visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, ali da je tražio neku vrstu akcije da bi se onemogućilo da Hrvati budu preglasani na opštim izborima.

“Ne znam šta će biti na izborima u BiH, ali ja sam dao šta sam mogao. Visoki predstavnik za sad nije učinio ništa, ali učini li nešto, biću zadovoljan”, dodao je hrvatski predsednik.

Govoreći o odnosima dve zemlje, turski predsednik je rekao da su oni prijateljski i saveznički, te da ih doživljava kao susedne iako nemaju međusobnu granicu. Erdogan je rekao da trgovinski odnosi napreduju, da je trgovinski volumen premašio 90 miliona dolara i narastao za 40 odsto prošle godine. Dodao je da postoji veliki interes turskih firmi za ulaganja u Hrvatsku.

On je ocenio da njihovo zajedničko učešće na otvaranje Islamskog centra s džamijom u Sisku upućuje i bitnu poruku Evropi i svetu.

Milanović je rekao da je Turska bila uz Hrvatsku 90-tih i podsetio da je turski predsednik bio na sahrani prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana krajem 90-tih kada je zemlja bila u komlikovanoj situaciji.

“To se stvari koje danas ne odjekuju tako jako, ali se ne zaboravlja”, zaključio je Milanović.

Posle otvaranja Islamskog centra s džamijom u Sisku, predsednici Turske i Hrvatske obratiće se učesnicima tursko-hrvatskog biznis foruma u Zagrebu, a potom će se turski predsednik sastati s premijerom Andrejom Plenković.

Erdogan u Zagrebu završava regionalnu turneju koju je počeo u utorak u BiH, a nastavio u sredu u Beogradu. 

PETA POBEDA SRBIJE U PRAGU

Košarkaška reprezentacija Srbije pobedila je u Pragu selekciju Poljske sa 96:69 (28:14, 24:19, 20:17, 24:19) i tako sa svih pet pobeda završila takmičenje u Grupi D Evropskog prvenstva.

Srbija je sa maksimalnim učinkom prva na tabeli Grupe D i u osmini finala će igrati protiv Italije, koja je bila četvrtoplasirana u Grupi C. 

Šestorica igrača Srbija bila su dvocifrena, a najefikasniji je bio Nikola Jokić sa 19 poena, s tim da je MVP NBA lige igrao samo 18 minuta. Mulutinov je dodao 16, Marko Gurudurić 15, Vasilije Micić 12, Nikola Kalinić 11, a Dejan Davidovac deset poena.

U timu Poljske najefikasniji su bili Mihal Mihalak sa 17 i Lukaš Kolenda sa deset postignutih poena.

Srbija je, predvođena Jokićem, već u prvoj četvrtini stigla do dvocifrene prednosti (22:11), da bi u drugoj deonici ta prednost rasla do plus 24 (47:23). Izabranici Svetislava Pešića su u nastavku bez problema održavali veliku prednost, pa su u jednom trenutku imali i 36 poena viška na svom kontu.

Utakmica osmine finala između Srbije i Italije na programu je u nedelju. 

Selektor Svetislav Pešić rekao je da je njegova ekipa pokazala veliku energiju i dobar odnos prema igri i istakao da je jako važno što se u tim vratio Nikola Mulutinov.

„Dve najvažnije stvari su bile energija i odnos prema igri, odličan pristup utakmici. To je bilo potrebno, ne samo da se dobije utakmica, već da zadržimo fokus na stvari o kojima pričamo“, rekao je Pešić posle utakmice.

„Mi smo talentovaniji, individualno kvalitetniji, ali smo im odgovorili i fizički. Ušli smo energično od samog početka, bili smo koncentrisani i donosili smo dosta dobre odluke u odbrani“, dodao je on.

U poslednjem meču Grupe D na Evropskom prvenstvu u Pragu, košarkaši Srbije su pobedili Poljsku sa 96:69, pa će put Berlina na drugu fazu takmičenja sa prvog mesta u grupi i sa svih pet pobeda.

U tim se vratio Vanja Marinković koji je propustio prethodna dva meča zbog stomačnog virusa, a prve minute na šampionatu upisao je Nikola Mulutinov koji je zbog bolesti kasnije stigao u Prag.

„Mnogo je važno što je Milutinov sa nama, odigrao je nekih 20 minuta. Treba mu vreme, pokazao je da je dobro, ali sa ovakvim pristupom i koncentracijom je sve moguće. Treba njega i Vanju Marinkovića da vratimo u ritam“, rekao je Pešić.

„Protiv Italije nas čeka jedna zahtevna utakmica, zato je potrebno da zadržimo taj fokus i odbranu kao ovu, onda je svima teško, a nama lakše da pronalazimo prava rešenja. Uspeli smo da se nametnemo našom odbranom i onda sve izgleda dosta jednostavnije“, rekao je selektor Srbije.

I DRUGE VESTI

Mediji: „Jovan Vukotić, vođa škaljarskog klana, ubijen u Turskoj“

Vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić ubijen je u Istanbulu, objavili su podgoričke Vijesti.

Vukotić je bio u bekstvu, a crnogorski pravosudni organi za njim su pre godinu dana raspisali poternicu.

Vukotić je u Turskoj hapšen i u septembru 2018. godine kada je isporučen Srbiji. Njega je Viši sud u Beogradu bio pravosnažno osudio na 15 meseci zatvora zbog korišćenja falsifikovanog makedonskog pasoša sa njegovom slikom.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) optuživalo ga je da je u novembru i decembru 2020. godine formirao kriminalnu organizaciju radi likvidacije vođa kavačkog klana Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera.

Rat škaljaraca i kavačana počeo je krajem 2014. godine kada je u španskoj luci Valensija nestalo 300 kilograma kokaina. Prva žrtva u ratu bio je Goran Radoman, a ubijeno je najmanje 40 osoba. U sukobu tih klanova ubijene su i najmanje četiri slučajne žrtve.

Stoltenberg: „Ukrajinu i zemlje koje je podržavaju čeka teška zima“

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je da Ukrajinu i zemlje koje je podržavaju čeka teška zima, za koju se svi moraju pripremiti.

„Moramo se pripremiti za zimu jer nema naznaka da Rusija odustaje od svog cilja preuzimanja kontrole nad Ukrajinom. Rat se približava ključnom trenutku u kojem vidimo da je ruska ofanziva u Donbasu zastala i da su Ukrajinci uspeli da vrate deo teritorija. Uprkos obećanju o novoj opremi i oružju na sastanku zapadnih saveznika u Ramštajnu, potrebno je više zimske opreme“, rekao je Stojtenberg za AP, prenosi N1.

On je istakao da će zima biti teška na bojnom polju u Ukrajini i naveo da je ukrajinska vojska sada otprilike tri puta veća nego što je bila prošle zime, zbog čega je neophodno obezbediti više zimskih uniformi, agregata za struju i grejanje, šatora i svega ostalog što im može pomoći da prežive zimu.

Stoltenberg je pozvao zapadne zemlje koje se suočavaju s visokim cenama energije i inflacijom da zadrže veru, istakavši da bi cena ukidanja podrške Ukrajini sada bila previše visoka.

„Razumem da su mnogi ljudi u zemljama NATO frustrirani i osjećaju bol zbog povećanja cena energije i troškova života, ali moramo imati na umu da se cena koju mi plaćamo meri u novcu, dok se cena koju Ukrajinci plaćaju meri u životima koji se gube svakog dana. Ako Putin pobedi u Ukrajini, svet će postati opasniji“, upozorio je Stoltenberg.

Odnos Izraela prema ubistvu novinarke izazvao gnev medija

Odluka Izraela da ne preuzme odgovornost za ubistvo dugogodišnje novinarke Al-Džazire Širin Abu Akleh izazvala je kritike međunarodnih medija, što se smatra znakom daljeg pogoršanja odnosa  vojske i novinara koji izveštavaju o sukobu.

Udruženje stranih novinara je ocenilo da je rezultat dugo očekivane vojne istrage podstakao pitanja o akcijama vojske tog dana i ozbiljne sumnje o preuzimanju obaveze da štiti novinare u budućnosti.

Palestinska novinarka, koja je imala i državljanstvo SAD, pogođena je metkom u glavu 11. maja dok je izveštavala o izraelskoj raciji na okupiranoj Zapadnoj obali.

U Izraelu je u ponedeljak saopšteno da postoji „velika verovatnoća“ da ju je ubio izraelski vojnik, ali je ubistvo predstavljeno kao greška u oružanom sukobu sa palestinskim ekstremistima.

Vojska je rekla da se neće pokretati krivična istraga, što znači da se ni vojnik, ni komandanti neće suočiti sa kaznom.

Izraelski premijer Izraela Jair Lapid je potom odbacio pozive SAD da Izrael preispita kontroverznu praksu otvaranja vatre.

Zaključak nekoliko nezavisnih istraga, uključujući onu koju je pokrenuo AP u maju, je da je novinarku verovatno ubio izraelski vojnik i bačena je sumnja na vojnu verziju događaja.

Video snimak pokazuje Abu Akleh i druge novinare, sve sa šlemovima i prslucima na kojima je pisalo „press“ kako idu putem u vidokrugu vojnog konvoja, tokom nekoliko minuta zatišja, pre nego što su se čuli pucnji.

Vojska nije pružila dokaze da su naoružani Palestinci pucali na novinare, ni da je ijedan ekstremista bio u blizini kada je Abu Akleh ubijena.

Na brifingu za novinare u ponedeljak visoki vojni zvaničnik je rekao da je vojnik koji je bio u oklopnom vozilu i gledao kroz teleskopski nišan imao ograničenu vidljivost i pogrešno identifikovao novinarku. Istraga AP-a je pokazala da je oklopno vozilo bilo je oko 200 metara udaljeno od nje.

U saopštenju udruženja novinara je navedeno da je prema rečima visokog zvaničnika vojnik imao ograničenu vidljivost, a ipak je otvorio vatru prema jasno identifikovanim novinarima, a da nije ispalio ni jedan metak upozorenja.

„Ako je to normalna operativna procedura, kako vojska može da ispuni obećanje da će štititi novinare i poštovati slobodu štampe“, navedeno je u saopštenju udruženja koje je pozvalo Izrael da objavi pune rezultate svoje istrage i konkretne korake koje preduzima da osigura da svi vojnici budu svesni prisustva novinara i da ne otvaraju vatru na njih.

Komitet za zaštitu novinara koji se zalaže za slobodu štampe širom sveta je takođe kritikovao izraelsko saopštenje, ocenivši da ne pruža odgovore, ni po jednoj meri transparentnosti ili odgovornosti, koje zaslužuju njena porodica i kolege.

Vojska nije odmah odgovorila na molbu da komentariše saopštenje Udruženja stranih novinara.

Ona je više puta rekla da Abu Akleh nije bila ciljana i da je posvećena slobodi štampe.

Selaković: „Apsurdno je stanovište da Slovenija ima veći interes na Kosovu od Srbije“

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je da je apsurdno stanovište nekih političkih činilaca u Ljubljani da Slovenija ima veći i legitimniji interes na Kosovu nego Srbija i da svako ko je priznao samoproglašenu nezavisnost takozvanog Kosova krši međunarodno pravo i povređuje teritorijalni integritet Srbije.

„To što je Srbija odlučila da ne problematizuje ovo pitanje u odnosima sa Slovenijom, sa kojom želimo da imamo partnerske, stabilne i obostrano korisne odnose, ne znači da odobravamo i da ćemo ikada odobravati poziciju Slovenije kada je reč o našoj južnoj pokrajini“, navodi se u pisanoj izjavi Selakovića koju je prenelo Ministarstvo spoljnih poslova.

On je rekao da ne osporava Sloveniji pravo da zauzima stav po bilo kojem spoljnopolitičkom pitanju i da to pitanje tretira kao svoj državni interes, ali, isto tako, Slovenija ne bi smela da uskraćuje Srbiji pravo da štiti sopstvene državne i nacionalne interese.

„Svakako ne bi trebalo da potencira da je njen državni interes osporavanje državnih interesa Srbije“, naveo je Selaković.

On je naveo da Slovenija treba da pokaže minimum pristojnosti i malo diplomatskog takta i ne dirati Srbiju „tamo gde je najosetljivija“ ako želi da neguje partnerske odnose sa njom.

„Srbija, štiteći svoj suverenitet i teritorijalni integritet, štiti i međunarodno pravo, a oni koji su priznali samoproglašenu nezavisnost takozvanog Kosova prekršili su međunarodno pravo i povredili teritorijalni integritet Srbije“, rekao je Selaković.

VESTI IZ SPORTA

Šest golova u remiju Partizana i Slovackog u Češkoj

Fudbaleri Partizana i Slovackog odigrali su u Uherskom Hradištu nerešeno 3:3, u utakmici prvog kola Grupe D Lige konferencija.

Golove za crno-bele postigli su Fuseni Dijabate u 47. i 53. minutu, kao i Rikardo Gomeš u 62. minutu. Strelci za češki tim bili su Jan Kalabiška u petom i 19. minutu, kao i Libor Kozak u 83. minutu.

Druga utakmica ove grupe između Nice i Kelna počela je kasnije, zbog navijačkih nereda.

Partizan u drugom kolu za sedam dana dočekuje Nicu, a Slovacko gostuje Kelnu.

Trener fudbalera Partizana Gordan Petrić rekao je da je uoči drugog poluvremena smirio igrače, ali i da mu je žao što nisu osvojili tri boda protiv Slovackog.

„Smirio sam ih potpuno da urade u datom trenutku ono što moraju da urade, da čiste tu loptu na način na koji pravi odbrambeni igrači to rade. To su uradili u drugom poluvremenu, tako da nisam dizao nijednu paniku u svlačionici nego sam ih jednostavno smirio. I napravili smo možda neke nelogične zamene gde je Patrik (Andrade) igrao sa desne strane, sa idejom da što više držimo loptu sa Patrikom i sa Nathom (Bibras), to smo uspeli i dali smo ta tri gola. Stvarno mi je žao momaka što nismo uzeli sva tri boda“, rekao je Petrić za Arenu sport.

Petrić je rekao da je u najavi meča ocenio da ekipu čeka „klasična engleska utakmica“.

„Sve te neke golove smo primali iz nekog skoka gde nismo reagovali kako treba. Drugo poluvreme je bilo mnogo bolje i žao mi je što momci nisu izdržali do kraja, ovo može da se poredi sa onom utakmicom Seltik – Partizan 5:4 (1989.). Toliko je bila napeta atmosfera i na terenu i van terena, tako da žao mi je stvarno što nismo uzeli tri boda, ali momcima sve čestitke“, dodao je on.

Fudbaleri Zvezde izgubili od Monaka u Ligi Evropa

Fudbaleri Crvene zvezde izgubili su u Beogradu od Monaka sa 0:1, u utakmici prvog kola Grupe H u Ligi Evropa.

Jediji gol na stadionu „Rajko Mitić“, pred nešto više od 40.000 gledalaca postigao je Bril Embolo u 74. minutu iz jedanaesterca.

U drugoj utakmici u Grupi H Ferencvaroš je u Mađarskoj pobedio Trabzonspor sa 3:2.

U sledećem kolu, za sedam dana, Zvezda će igrati u Turskoj protiv Trabzonspora, a Monako će dočekati Ferencvaroš.

Trener fudbalera Crvene zvezde Miloš Milojević rekao je da je njegova ekipa morala da iskoristi šanse u utakmici protiv Monaka i da ju je trenutak nepažnje koštao boljeg rezultata u prvom kolu Lige Evropa.

„Za pozitivan rezultat falilo je da se iskoriste šanse u ovakvim utakmicama protiv ekipa koje su na jednom nivou i igraju ligu koja je kvalitetnija od naše. Te šanse, polušanse, polukontre, moraju da se iskoriste da bi rezultat bio povoljan. Imali smo dobrih prilika, malo je falilo, jedan trenutak nepažnje nas je koštao boljeg rezultata“, rekao je Milojević posle utakmice za televiziju Arena sport.

On je dodao da je Zvezda uspela da parira fizički jakom i brzom timu dobrom postavkom u bloku, agresivnom igrom i zalaganjem igrača.

„Danas su svi dali odbrambeni doprinos i napadači. Malo nam je falilo da to rešimo, ali jednostavno nekad neće. To je put da se okrene trend, da se radi isto i da se u narednim utakmicama uđe istim intenzitetom“, rekao je trener Zvezde.

ŠTA PIŠE DNEVNA ŠTAMPA

BLIC – O najavi organizatora da će se manifestacija Evroprajd ipak održati iduće subote „Ne odustaju ni od Evroprajda ni od šetnje“. Analiza poseta turskog predsednika Beogradu, „Pet razloga za dobre odnose Srbije i Turske“.

VEČERNJE NOVOSTI – O povećanju kamata „Skuplji dinarski i evrokrediti“. O smrti britanske kraljice „Britanija žali svoju kraljicu“.

DANAS – List donosi analizu stručnjaka o povećanju kamata, u tekstu „Podignute kamatne stope, sad poskupljenju svi krediti“.

NOVA – List donosi tekst pod naslovom „Izgubili smo mir i stabilnost, ostao nam samo Vučić“. Izjava muzičara Branimira Džonija Štulića „Draže mi je da me mrze nego da me vole“.

POLITIKA – „Preminula britanska kraljica Eliazbeta“, prenosi list. Intervju sa predsednikom Izvršnog odbora vladajuće Srpske napredne stranke Darkom Glišićem „U Srbiji narod bira svoju vlast“.

PREPORUKA ZA ČITANJE

NA DANAŠNJI DAN

1976. – Preminuo je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljene su u čuvenoj „Crvenoj knjižici“. Godine 1966. pokrenuo je „Veliku proletersku kulturnu revoluciju“ tokom koje je smenjen veliki broj partijskih funkcionera, među kojima i njegovi najbliži saradnici.

1828. – Rođen je ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske književnosti, autor čuvenih romana „Rat i mir“ i „Ana Karenjina“. Zbog kritičkog odnosa prema društvu i crkvi, dolazio je u sukob sa vlastima, a Ruska pravoslavna crkva ga je 1901. ekskomunicirala.

1585. – Rođen je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII (od 1629) vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

VREMENSKA PROGNOZA

U Srbiji se za danas predviđa naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije.

Vetar će biti slab i umeren, na planinama ponegde i jak, zapadni i jugozapadni. Najniža temperatura od 13 do 19 stepeni, a najviša od 26 na zapadu do 31 stepen Celzijusa na jugoistoku Srbije.

U Beogradu će biti umereno do potpuno oblačno, povremeno s kišom i kratkotrajnim pljuskovima sa grmljavinom. Vetar slab i umeren, zapadni i jugozapadni. Najniža temperatura oko 19, a najviša oko 27 stepeni Celzijusa.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.