Dobro jutro,

Četvrtog dana protesta koji se u Skoplju održavaju zbog neslaganja sa francuskim predlogom rešenja spora sa Bugarskom koji koči ulazak zemlje u EU, došlo je do sukoba demonstranata i policije.

Srbiju je u toku prethodnog dana pogodilo veliko nevreme, praćeno ogromnom količinom padavina koje su, naročito u Beogradu, izazvale blokadu određenog broja saobraćajnica. Veliki posao je pred novom gradskom upravom.

Boris Džonson suočava se sa novim problemima. Dvojica najstarijih ministara britanske vlade dali su ostavku, a Džonson je optužen da se nije izjasnio o poslaniku koji je postavljen na viši položaj uprkos tvrdnjama o seksualnom nedoličnom ponašanju.

DEMONSTRACIJE U SKOPLJU

Demonstranti koji porotestuju protiv prihvatanja francuskog predloga za rešenje spora sa Bugarskom sukobili su se sa policijom ispred sobranja Severne Makedonije. 

Protest je počeo ispred zgrade vlade Severne Makedonije, ispred koje je postavljen korodon policije u opremi za razbijanje demonstracija, a završio pred sobranjem, gde su desetine mladića, od kojih jedan deo i maskiran, bacale petarde, navijačke baklje, flaše sa vodom i kamenje na policijski kordon.

Nakon što su uklonili zaštitnu ogradu i pošli prema kordonu, policija je intervenisala i potisnula demonstrante dalje od zgrade palamenta Severne Makedonije, obezbeđujući okolne ulice.

Demonstranti su nastavlili da bacaju predmete na policiju, a kako je javio Radio slobodna Evropa, ima povređenih policajaca, kola hitne pomoći stigla su pred skupštine, a najmanje dvojica demonstranata su privedena.

Više hiljada građana okupilo se prethodno u Skoplju, četvrti dan za redom, tražeći od vlade Severne Makedonije da odbaci francuski predlog za rešavanje spora sa Bugarskom, koji je već prihvaćen u Sofiji.

Učesnici protesta, koje podržava najveća makedonska opoziciona partija VMRO DPMNE,  smatraju da je francuski predlog štetan po makedonske nacionalne interese i da vodi bugarizaciji njihove zemlje.

Na protestu su mogli da se čuju pozivi na ostavku, uvredljive reči upućene političarima, premijeru Severne Makedonije, predsedniku države, ministru spoljnih poslova.

Prethodno su u protestnoj šetnji od vlade do sobranja nezadovoljni građani u koloni prošli ispred ministarstva spoljnih poslova koju su gađali jajima, petardama i drugim predmetima, gde su tražili ostavku ministra Bujara Osmanija, za koga smatraju da loše vodi pregovore sa Sofijom.

Demonstranti su nosili državne zastave, kao i zastave sa suncem iz Vergine, simbolom antičke Makedonije, a tokom protesta uzvikivali su „Ostavke, ostavke“, „Makedonija, Makedonija“, „Nikad Severna, samo Makedonija“.

U Skoplju je boravio predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel da bi podstakao makedonske vlasti i građane da prihvate francuski predlog iza kojeg je stala cela EU i za koji kaže da će omogućiti otvaranje prve faze pristupnih pregovora, koji će de fakto deblokirati EU integracije Severne Makededonije. Vlada Dimitra Kovačevskog i šef države Stevo Pendarovski su Mišelu potvrdili da je predlog nakon modifikacije postao prohvatljiv, ali da konačnu reč treba da da parlament.

Taj predlog za rešenje spora i početak pregovra je naišao na jak otpor najveće opozicione partije VMRO DPMNE, velikog broja građana i relevantnih nevladinih organizacija koje se bave evrointegracijama.

Protivnici predloga, među kojima i bivši ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov, koji je potpisao Prespanski dogovor sa Grčkom, smatraju da taj predlog znači ispunjenje bugarskih zahteva, izlazi iz principa EU i blokira pregovore Skoplja sa EU.

Početak pregovora EU sa Skopljem od novembra 2020. blokira bugarski veto zbog spora oko jezika i istorije, a Brisel je i napredak Tirane na putu ka EU vezao za napredak Severne Makedonije.

POSLEDICE NEVREMENA U SRBIJI

Zbog velike količine kiše koja je pala u Beogradu pojedine saobraćajnice su potopljene, jer atmosferska kanalizacija ne može da primi toliku količinu vode.

Kako je javila RTS, saobraćaj se u pojedinim delovima grada otežano odvija.

U selu Slatina, iznad Ušća kod Кraljeva, udari groma izazvali su požar u borovoj šumi, a vatra je zahvatila 40 ari.

Jaka kiša, povremeno sa gradom veličine graška, pala je i na Кruševac oko 17.00 sati.

Oluju, koja je punim intenzitetom trajala duže od 30 minuta, pratili su udari vetra od 54 kilometra na sat.

Za pola sata temperatura je pala sa 35 na 20 stepeni, a za isto vreme palo je 13 litara kiše po metru kvadratnom.

Olujni vetar i jaka kiša, praćena gradom, zahvatili su juče posle podne i Smederevo, ali i delove Ivanjice, Šapca i drugih mesta u Srbiji.

Prema prognozi RHMZ-a, kratkotrajne vremenske nepogode praćene jakim pljuskovima sa velikom količinom padavina, gradom, jakim i olujnim vetrom, moguće su na severu, zapadu i jugozapadu Srbije.

MUP Srbije je objavio na svom Jutjub kanalu snimke na kojima se vidi kako su policajci evakuisali građane koji su se zatekli u automobilima na ulici.

Kako je naveo MUP, osam starijih osoba evakuisali su pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd na adresi Zemunske kolonije.

Na Pupinovom mostu u smeru ka Borči saobraćaj je bio u zastoju zbog ogromne količine vode na putu koja je onemogućavala kretanje.

OSTAVKE U DŽONSONOVOJ VLADI

Dvojica najstarijih ministara britanske vlade dali su ostavku, što bi moglo značiti kraj liderstva premijera Borisa Džonsona nakon višemesečnih skandala.

Šef trezora Riši Sunak i ministar zdravlja Sajid Džavid podneli su ostavke u roku od nekoliko minuta. Džavid je rekao “Ne mogu više da nastavim mirne savesti”.

Džonson je optužen da se nije izjasnio o poslaniku koji je postavljen na viši položaj uprkos tvrdnjama o seksualnom nedoličnom ponašanju.

On je pod pritiskom da objasni šta je znao o prethodnim optužbama za nedolično ponašanje protiv poslanika Krisa Pinčera, koji je u četvrtak podneo ostavku na mesto zamenika glavnog šefa.

Pinčer je optužen da je dodirivao dvojicu muškaraca u privatnom klubu.

Vladino objašnjenje se više puta menjalo u proteklih pet dana. Ministri su prvobitno rekli da Džonson nije znao ni za kakve optužbe kada je unapredio Pinčera na tu funkciju u februaru.

Pre dva dana je pak portparol saopštio da je Džonson znao za optužbe za seksualno zlostavljanje koje su “ili rešene ili nisu došle do formalne žalbe”.

Premijer Džonson se prošlog meseca suočio sa glasanjem o nepoverenju vladi u britanskom parlamentu, iz kojeg je je izašao kao pobednik – iako je 148 poslanika iz njegove partije glasalo protiv njega.

To znači da poslanici narednih godinu dana neće moći ponovo da glasaju o nepoverenju.

Neki poslanici iz redova Torijevaca traže da se ova pravila promene, kako bi bilo omogućeno još jedno glasanje.

Nik Vat, politički urednik BBC Njuznajta, kaže da mu je jedan od najbližih Džonsonovih saradnika rekao da će „sve biti gotovo do sutra u ovo vreme“.

„Niko ne može da preživi ostavku dvojice važnih ministara na ovaj način“, navodi njegov izvor.

Potpredsednik Torijevaca i poslanik u parlamentu Bim Afolami dao je ostavku na funkciju u partiji uživo u emisiji na televiziji.

Govoreći za Tok TV, Afolami je pozvao Džonsona da da ostavku na mesto premijera jer je „izgubio podršku partije i zemlje“ nakon ostavke ministara u vladi.

Afolami rekao je da ne može više da služi pod vođstvom Džonsona.

„Mislim da je jasno da je došlo vreme da se povuče“, rekao je potpredsednik Torijevaca u ostavci.

Poslanik Torijevaca Endrju Bridžen rekao je za BBC da bi premijer „trebalo da podnese ostavku, što je trebalo i ranije da se desi“.

„Ako to ne učini, stranka će morati da ga istera.“

I DRUGE VESTI

Stojković (Moramo): „Iako smo ušli u parlament, ne odustajemo ni od ulice“

Kopredsednica koalicije Moramo Biljana Stojković izjavila je da se opozicija nije ujedinila i da je očigledno da se to neće desiti još neko vreme, ali da se nada da će kroz delovanje u parlamentu biti dosta tema koje će spajati opoziciju.

Stojković je za televiziju N1 izjavila da ima veliku sumnju da će republički parlament funkcionisati bitno drugačije nego do sada, i da je zbog toga koalicija Moramo ne isključuje i organizovanje protesta.

„Čućemo i neke druge glasove, ali nisam sigurna da će to biti suštinski mesto gde će se stvari rešavati. Skupština je odavno izgubila svoj značaj u društvu, odavno je prestala da bude zakonodavna grana vlasti. Mislim da ćemo morati to da kombinujemo i sa protestima na ulici“, rekla je Stojković.

Na pitanje da li će ići na razgovore sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ako budu održani u sklopu konsultacija o mandataru nove vlade, Stojković je odgovorila da ona na te razgovore nikad ne bi išla.

„Mislim da sa osobom koja vodi mafijaški režim nemam šta da razgovaram, ali (Aleksandar Jovanović) Ćuta je rekao da može da ide ako kamere budu direktno prenosile“, rekla je Stojković i dodala da je „Vučić jako dobar glumac, jako dobro ume da istrguje sa različitim akterima, za domaću javnost je jedna, za stranu druga ličnost“.

Dodala je i da je ni na koji način „ne tangira“ ko će biti premijer i ministri.

„Zato što živimo farsu i apsolutno nema veze koga će postaviti na koju funkciju, jer oni nisu bitni i ne donose odluke“, rekla je Stojković.Na pitanje zašto opozicija žmuri na slučaj načelnika Odeljenja beogradske policije za borbu protiv droga Slobodana Milenkovića, koji je obelodanio aferu Jovanjica, a kojeg je bivša državna sekretarka u MUP-u Dijana Hrkalović označila kao „montažera“ Jovanjice, nakon čega je u Višem javnom tužilaštvu pozvan na razgovor, Stojković je odgovorila da planiraju slične akcije kao u slučaju uzbunjivača Aleksandra Obradovića koji je otkrio aferu Krušik.

„Planiraju se akcije i pritisak na državne institucije, odnosno na Vučića da se zaštiti pošteni policajac koji je doveo do otkrivanja mafijaškog projekta, i ne sme to da ostane tako da on plati svojom glavom ono što se tiče svih nas“, rekla je Stojković.

Ukrajinski guverner poziva na evakuaciju 350.000 stanovnika 

Ruske trupe intezivirale su ofanzivu u Donjecku, što je navelo guvernera da zatraži više od četvrt miliona stanovnika da se evakuišu, dan nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin proglasio pobedu u zauzimanju pokrajine na istoku Ukrajine.

Guverner Pavlo Kirilenko rekao je da je evakuacija 350.000 osoba iz Donjecka neophodna da bi se spasli životi i omogućilo ukrajinskoj vojsci da bolje brani gradove od ruskog napredovanja.

„Sudbinu cele zemlje odlučivaće region Donjecka“, rekao je guverner u Kramatrosku, administrativnom centru pokrajine i centru regionalnog štaba ukrajinske vojske.

Još jedan grad tog regiona koji se našao na putu ofanzive Moskve bio je pod neprekidnim bombardovanjem.

Gradonačelnik Vadim Ljah rekao je „masovno granatiran“ Slovjansk, grad koji je imao oko 107.000 stanovnika pre nego što su Rusi napali Ukrajinu pre više od četiri meseca.

Ukrajinska vojska je u nedelju povukla svoje trupe iz grada Lisičanska dok su ruski ministar odbrane i Putin saopštili da je zauzimanjem grada Moskva dobila kontrolu nad celim Luganskom, jednom od dve provincije koje čine Donbas.

Komesar Lenarčič u EP: „Napredak u vladavini prava i dijalogu s Prištinom određuju ritam pregovora“

Komesar Janez Lenarčič je u ime Evropske komisije u Evropskom parlamentu (EP) istakao da EU očekuje da srpske vlasti učine opipljiv napredak u vladavini prava i dijalogu s Prištinom, a te dve tačke odrediće brzinu pregovora Srbije o članstvu u Uniji, predočivši da napredak u reformama može dovesti do otvaranja novih poglavlja u tim pregovorima.

Lenarčič je to rekao u uvodu rasprave evropskih poslanika o rezoluciji o Srbiji i stavio do znanja da Srbija mora da nastavi reforme kako bi se obezdila nezavisnost pravosuđa, da vodi bitku protiv korupcije i organizovanog kriminala, zajamči slobodu sredstava informisanja i nastavi sudske postupke oko ratnih zločina.

U rezoluciji, o kojoj će sutra glasati poslanici EP, a koju su prethodno usvojili članovi Spoljnopolitičkog odbora EP, se poziva na „međusobno priznanje“ Beograda i Prištine, što su osporili neki poslanici.

I sam izveštač EP za Srbiju Vladimir Bilčik, koji dolazi iz Slovačke, države koja ne priznaje Kosovo, je u junu u raspravi u AFET-u naveo da nije zadovoljan što je u tekstu uvrštena formulacija o međusobnom priznavanju Beograda i Prištine.

„Većina vlada EU priznaje Kosovo i imaju većinu poslanika u Evropskom parlamentu, pa je politička odluka političke većine da ovo bude u tekstu. Međutim, priznanje nije u rukama parlamenta i to je ono što srpska javnost treba da razume,“ poručio je Bilčik.

On je ponovio da je pitanje priznanja Kosova isključivi prerogativ i pravo vlada država članica EU, a da u ovom trenutku ne vidi pomake ka mogućem priznanju.

U izveštaju se duboko žali što se Srbija nije uskladila sa sankcijama EU nakon ruske invazije na Ukrajinu i pozivaju novoizabrane vlasti da se pod hitno usklade sa odlukama EU protiv Rusije.

Lenarič je istakao da je kao korak napred u dijalogu Beograd-Priština ocenjen dogovor o energiji, što bi trebalo da omogući pomak i u vezi s drugim pitanjima.

Kad je u pitanju geopolitička situacija, Srbija je pružila dokaze o privrženosti evropskim vrednostima jer se usaglasila s nekim deklaracijama EU i dala podršku rezolucijama UN vezanim za Ukrajinu, rekao je on.

„Želimo da Srbija pruži dodatne dokaze o takvom angažovanju i učini još više napora da bi se postepeno uskladila sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU i restriktivnim merama, a u tom kontekstu je važno da Srbija smanji zavisnost od ruskog gasa“, predočio je evropski komesar za upravljanje krizama.

NASA izgubila kontakt sa svemirskom letelicom lansiranom ka Mesecu

NASA je saopštila da je izgubila kontakt sa svemirskom letelicom vrednom 32,7 miliona dolara koja je krenula ka Mesecu koja je trebala da testira lunarnu orbitu, ali se inženjeri agencije nadaju da će moći da reše problem.

Nakon što je dva puta uspela da ostvari kontakt, svemirska agencija je saopštila da više ne može da komunicira sa letelicom pod nazivom Kapstoun (Capstone).

Inženjeri pokušavaju da pronađu uzrok prekida komunikacije i optimistični su da to mogu popraviti.

Letelica, koja je lansirana sa Novog Zelanda 28. juna, provela je skoro nedelju dana u Zemljinoj orbiti i uspešno je započela svoj put ka Mesecu, kada je kontakt izgubljen.

Uzbekistan tvrdi da su rakete ispaljene iz Avganistana pogodile njegovu teritoriju

Ministarstvo spoljnih poslova Uzbekistana saopštilo je da su rakete ispaljene iz Avganistana pogodile njenu teritoriju, ali da nisu eksplodirale niti izazvale žrtve.

„Oko 16.20 primećen je pad pet raketa, verovatno lansiranih sa teritorije Avganistana u blizini granice. Prilikom pada raketa nije došlo do eksplozije, ljudskih žrtava i razaranja. Pričinjena je manja šteta na četiri privatne kuće“, navodi se u saopštenju.

Vlasti su dodale „da sprovode neophodne mere za utvrđivanje uzroka incidenta u saradnji sa avganistanskom stranom“.

U aprilu je avganistanski ogranak ekstremističke grupe Islamska država tvrdio da je izveo raketni napad na Uzbekistan, što su uzbekistanske vlasti negirale.

Uzbekistan, najmnogoljudnija država Centralne Azije sa svojih 35 miliona stanovnika, deli više od 140 kilometara kopnene granice sa Avganistanom.

VESTI IZ SPORTA

ŠTA PIŠE DNEVNA ŠTAMPA

BLIC – List piše o dešavanjima u opozicionim strankama „Porođajne muke ‘nove’ opozicije“. Povodom osnivanja nove političke organizacije od strane bivšeg načelnika generalštaba Zdravka Ponoša „Ponoš kreće u bitku, ali još krije adute“.

VEČERNJE NOVOSTI – O zahtevu Beograda prema EU i Prištini „Osnujte ZSO ili idemo u provaliju“. „Komarci zarazili ženu iz Požarevca“, list piše o pojavi groznice Zapadnog Nila u tom gradu.

DANAS – „Ponoš osnovao Srbija centar“, o novoj političkoj organizaciji koju je osnovao Zdravko Ponoš. „Vakcine protiv korona virusa nisu omanule“, ocenjuje profesor imunologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu Miloš Marković.

NOVA – „Šapić je došao da ostane što duže“, intervju sa predsednikom Demokratske stranke Zoranom Lutovcem. List piše o odluci EU da ukine finansiranje srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini „Zbog Dodika RS izgubila 120 miliona evra“.

POLITIKA – „Kod komaraca otkriven virus Zapadnog Nila“, list piše o pojavi ovog virusa u Srbiji. O održavanju male mature „Mala matura prvi put bez propusta“.

PREPORUKA ZA ČITANJE

NA DANAŠNJI DAN

1415. – Češki reformator Jan Hus spaljen je, kao jeretik, na lomači u Konstanci zbog svog teološko-polemičkog dela „O crkvi“. Bio je rektor univerziteta u Pragu (1402), reformisao je češki jezik i pravopis.

1885. – Francuski biolog i hemičar Luj Paster prvi put je uspešno primenio vakcinu protiv besnila na ljudskom biću, devetogodišnjem Žozefu Majsteru iz Alzasa.

1971. – Umro je legendarni američki džez muzičar, trubač i pevač Luis „Sačmo“ Armstrong, najznačajnija ličnost u istoriji džeza. Karijeru je počeo 1918, a mnogobrojne turneje širom sveta donele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.

VREMENSKA PROGNOZA

U Srbiji će danas biti svežije i pretežno sunčano, dok će na jugu i istoku ponegde biti kratkotrajne kiše, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Vetar će biti slab i umeren, na severu i istoku pre podne povremeno i jak, severozapadni. Jutarnja temperatura kretaće se od 15 do 21, a najviša dnevna od 27 do 30 stepeni Celzijusa.

U Beogradu će biti pretežno sunčano i svežije. Vetar će biti slab i umeren, severozapadni. Jutarnja temperatura biće oko 20, a najviša dnevna oko 28 stepeni Celzijusa.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.