Fjučersi nafte su jutros oštro pali, pošto je tek objavljeni prekid vatre između Irana i Izraela počeo da ublažava zabrinutost investitora u vezi sa poremećajima u snabdevanju i transportu na Bliskom istoku, regionu bogatom naftom, objavio je CNBC.
Međutim, već oko 10 sati pre podne, prema našem računanju vremena, izraelski ministar odbrane saopštio je da je izdao naređenje Izraelskim odbrambenim snagama (IDF) da „snažno odgovore na kršenje primirja od strane Irana“.
To samo govori koliko je neizvesna geopolitička situacija koja utiče na kretanje cena sirove nafte, koja je porasla za otprilike 10 odsto od početka sukoba između Irana i Izraela sredinom juna. Taj sukob dobio je novi „ugao“ kada su se uključile i SAD a potom i uzvratnim udarom Irana na američku bazu u Kataru.
CENE SIROVE NAFTE KAO ogledalo NESTABILNOSTI
„Nakon američkog napada na Iran, (prosečna) cena sirove nafte je u ponedeljak porasla na 75 dolara po barelu, ali je već tokom dana počela da se spušta i trenutno iznosi oko 65 dolara. Cene nafte su visoko volatilne i eksterni šokovi deluju kao okidači, a trenutno stanje na berzi ukazuju da se radi o jednokratnoj promeni“, objašnjava za Nedeljnik profesorka Univerziteta Singidunum i naučni savetnik u Institutu društvenih nauka Sanja Filipović.
Prema trenutnim podacima sa robnih berzi, prosečna cena sirove nafte tipa Brent i WTI koja treba da bude isporučena u avgustu kreće se oko 66 dolara.
„Podsećanja radi, u poslednjih deset godina, cena sirove nafte je bila najviša krajem maja 2022. godine kada je dostizala i 120 dolara po barelu, a najniža u aprilu 2020. godine kada je zbog izuzetno niske tražnje usled zatvranja svetske privrede bila svega dvadesetak dolara po barelu“, podseća Filipović.
gde srbija nabavlja naftu?
Naša sagovornica naglašava da, kada je reč o Srbiji, ono što zabrinjava jeste pretnja Irana da će zatvoriti Ormuski moreuz koji spaja Persijski zaliv sa Arapskim morem.
To bi, kako objašnjava, značilo ograničavanje isporuke nafte i gasa iz Persijskog zaliva, što bi izazvalo porast cena energenata na svetskim berzama.
„Ormuski moreuz je deo jedne od najvažnijih svetskih pomorskih ruta kojom se svakog dana transportuje petina svetske nafte i gasa u vrednosti od oko 600 milijardi dolara. Zatvaranje moreuza bi direktno ugrozilo snabdevanje energentima iz Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i samog Irana. Pa ipak, procenjuje se da su izgledi za to mali zbog prisustva pete flote američke mornarice u Bahreinu“, ističe Sanja Filipović.
Portal dnevnog lista Danas objavio je da je, zaključno sa 2022. godinom Srbija, tačnije Naftna industrija Srbije (NIS), uvozila iračku naftu tipa Kirkuk. U 2023. i 2024. godini, NIS je prešao na uvoz iračke nafte tipa Basrah Medium.
Dok se nafta tipa Kirkuk uglavnom transportuje naftovodom preko Turske, Basrah Medium se izvozi upravo kroz Ormuski moreuz, piše Danas.
veza cene nafte i inflacije
Međunarodni monetarni fond (MMF) je u svojim poslednjim prognozama za ovu godinu računao sa tim da će cene sirove nafte nastaviti da se u narednom periodu kreću silaznom putanjom.
Takvu računicu preuzela je i Vlada Srbije u nacrtu Fiskalne strategije za 2026. godinu, gde piše da se očekuje smanjenje cene sa 79,2 u 2024. na 66,9 dolara po barelu u 2025. godini, što je pad od 15,5 odsto. Cena od 66,9 dolara odgovara trenutnim kretanjima fjučersa nafte.
Za ovu godinu, takođe, u našoj zemlji projektuje se prosečna inflacija od četiri odsto, ali je još rano za ocenu uticaja cene nafte na kretanje cena.
„Svaki kontinuirani rast cena nafte dovodi do rasta cena robe široke potrošnje jer se troškovi njihove proizvodnje i transporta povećavaju“, rekla nam je Sanja Filipović.
Mada je rast cena energenata direktan okidač za inflaciju, ukazuje i da efekti nisu isti po zemljama.
„Na primer, Srbija oko 80 odsto svojih potreba za naftom zadovoljava iz uvoza, a najviše naftu uvozi upravo iz Iraka. Nakon što je EU u decembru 2022. godine uvela sankcije na transport ruske nafte morskim putem, uvoz nafte iz Rusije je zamenjen uvozom iz drugih zemalja. Što se tiče gasa, Srbija je u potpunosti orijentisana ka Rusiji“, zaključila je Filipović.




