
Sastanak timova za energetsku stabilnost zakazan je za danas u 11.15 časova u Beogradu, a očekuje se da će biti obelodanjeni neki od narednih koraka države u vezi sa Naftnom industrijom Srbije.
Kako američka adminitracija još nije odobrila licencu za nastavak poslovanja NIS-a, sve je izvesnija mogućnost da NIS bude isključen iz platnog prometa kako se domaći finansijski sistem ne bi našao na udaru sekundarnih sankcija SAD.
Istovremeno, ministarstvo energetike je saopštilo da finalizuje Akcioni plan za ublažavanje i otklanjanje posledica poremećaja u snabdevanju naftom i derivatima nafte.
Rizici po finansijski sistem
Sekundarne sankcije SAD, tj. potencijalna „kazna“ za Narodnu banku Srbije i poslovne banke koje bi nastavile da sarađuju sa NIS-om bi, prema rečima predsednika Srbije Aleksandra Vučića, bile prva konkretna i „teška“ posledica situacije u kojoj se našla Naftna industrija.
„Dogovorili smo se, na svoj rizik, da do kraja nedelje obezbedimo platni promet. NIS ima dovoljno vremena da isplati plate, dobavljače i da pripremi radnike za ono što sledi. Posle toga merićemo dan za danom, jer nećemo da nam bude uništen finansijski sistem“, rekao je Vučić u utorak, 2. decembra, na sastanku sa timovima za energetsku stabilnost i bezbednost zemlje.
Ekonomista Vasko Kelić u izjavi za Nedeljnik ocenio je da bi se prekid platnog prometa sa NIS-om najdirektnije negativno odrazio na privredni rast Srbije, jer već sam prekid rada Rafinerije praktično potpuno gasi delatnost proizvodnje naftnih derivata kao bitnog segmenta prerađivačke industrije u Srbiji.
Takođe, sa „izbacivanjem“ NIS iz platnog prometa, pored toga što se kompaniji onemogućava da isplaćuje obaveze, od isplate zarada do otplate kredita, zatvorilo bi se i njegovih 327 benzinskih pumpi širom Srbije, čime smo se bavili u posebnom tekstu.
Šta donosi Akcioni plan
U međuvremenu, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potvrdila je da država privodi kraju izradu Akcionog plana za ublažavanje i otklanjanje posledica poremećaja u snabdevanju naftom i derivatima nafte, koji će precizirati proceduru stavljanja obaveznih rezervi na tržište.
Prema važećoj Uredbi, ovaj plan detaljno razrađuje mehanizme reagovanja koji uključuju korišćenje obaveznih i operativnih rezervi nafte i derivata, kao i mere za ograničenje potrošnje ukoliko se za tim ukaže potreba. Usvaja ga Vlada na predlog ministra energetike.
Planom se definišu postupci za normalizaciju snabdevanja, utvrđuju prioritetni korisnici čije funkcionisanje ne sme biti ugroženo, poput hitnih službi i vitalnih institucija, te razrađuju logistička rešenja za dopremanje energenata iz alternativnih izvora.
Takođe, predviđa se koordinacija svih subjekata u lancu, od uvoznika i skladištara do maloprodajnih objekata, kako bi se obezbedila ravnomerna distribucija goriva.
Ministarka je, inače, istakla da se situacija prati na dnevnom nivou i da, uprkos tome što sirova nafta ne stiže već dva meseca, „građani i privreda to nisu osetili“.
macut: nismo bez izlaza
Neposredno pre današnjeg sastanka, predsednik Vlade Republike Srbije prof. dr Đuro Macut uputio je poruku da je energetska situacija u zemlji stabilna i da nema razloga za zabrinutost oko nestašica.
Snabdevenost je u ovom trenutku potpuno očuvana, naglasio je premijer, koji očekuje razrešenje situacije sa Naftnom industrijom Srbije do januara.
„Ukoliko i ne dođe do razrešenja direktno sa trenutnom situacijom, imamo i potencijalno rešenje koje ćemo upotrebiti, ali u trenutku ako se iscrpe stvarno i sva druga. Prema tome, mi nismo bez izlaza, držimo stvar pod kontrolom, to je jedna vrlo stabilna situacija i ne treba niko da brine oko te budućnosti energetske u Srbiji u ovom trenutku“, rekao je Macut gostujući na RTS-u.

