Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sazvao je za danas u 17 časova sastanak o „situaciji“ u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja od početka oktobra više nema ni privremenu licencu SAD za poslovanje i na koju se od tada direktno odnose sankcije američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) zbog učešća ruskog kapitala u vlasničkoj strukturi.
Današnji sastanak se održava u „zaustavnom vremenu“, budući da, prema ranijim najavama, Rafinerija nafte u Pančevu ima zalihe sirove nafte za preradu samo još dva dana, odnosno do utorka 25. novembra.
šta se desilo na sednici vlade pre nedelju dana?
Pre tačno sedam dana održana je sednica Vlade kojoj je takođe prisustvovao Vučić, kada su ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović i ministar finansija Siniša Mali upozorili na ozbiljne posledice zastoja u radu NIS-a.
Ministar Mali je tada istakao da situacija ugrožava ekonomsku stabilnost zemlje, uključujući rast, kreditni rejting i priliv investicija a ministarka energetike nagovestila da je spremna da podnese ostavku „jer je nemoguće voditi enerketiku Srbije dok je NIS pod sankcijama SAD“.
Dva dana kasnije, NIS je objavio da je još 14. novembra dobio licencu za pregovore sa potencijalnim kupcima koja traje do 13. februara. Naveli su i da su 18. novembra zatražili novu licencu za poslovanje. Ministarka Đedović Handanović potvrdila je 19. novembra da su ruski suvlasnici, koji poseduju 56,15% udela u NIS-u, pristali na prodaju svog kapitala.
Pri tome, kao najizgledniji kupac pominje se Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija (ADNOC), a Nedeljnik je ekskluzivno objavio da se predsednik uprave ADNOC-a šeik Muhamed bin Zajed al Nahjan direktno se uključio u ovu transakciju pošto ga je srpski predsednik Vučić zamolio da se pojavi kao kupac 56,15 odsto ruskog
vlasništva i NIS-u.
alternativni scenariji za preuzimanje
Međutim, ključna prepreka za nastavak poslovanja i deblokadu dotoka nafte Jadranskim naftovodom (Janaf) ostaje odobrenje američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). NIS je 18. novembra podneo novi zahtev za izdavanje licence koja bi omogućila nesmetan rad, ali je za njeno dobijanje, kako je objasnio predsednik Vučić, neophodno da američke vlasti imaju uvid u sve detalje ugovora o promeni vlasništva, što zahteva vreme.
Dodatnu složenost unosi nedavna odluka OFAC-a u slučaju prodaje imovine ruskog Lukoila. Tamo je naloženo da se novac od transakcije uplati na poseban „blokirani račun“, što znači da sredstva ostaju zamrznuta i nedostupna prodavcu dok traju sankcije.
U slučaju da se dogovor sa trećom stranom ne postigne, državni vrh razmatra i alternativne scenarije.
Predsednik Vučić je prošle nedelje na sednici vlade izneo mogućnost da Srbija ponudi i bolju cenu od potencijalnog kupca kako bi se transakcija realizovala.
„I obavestićemo građane ukoliko to bude prihvaćeno, jer ja želim da izbegnemo po svaku cenu konfiskaciju, nacionalizaciju i otimanje imovine“, dodao je Vučić. Pri tome je guvernerki centralne banke Jorgovanki Tabaković nagovestio da će „ono o čemu smo svojevremeno pričali o specijalnoj operaciji, to ćemo morati da izvedemo.“
Tabaković nije htela medijima da otkrije bilo kakav detalj o „specijalnoj operaciji“.
rebalans budžeta za nabavku energenata?
Vučić je na vanrednoj sednici Vlade prošle nedelje sugerisao i da se kupi benzin „što je moguće pre“ za 60 do 65 miliona evra.
„Dodajte dodatni dizel za još 40 miliona, 100 miliona evra izdvojite za to odmah. Za svaki slučaj“, rekao je tada Vučić.
Sredinom nedelje iz ministarstva energetike saopšteno je da država radi na dopremanju 38.000 tona benzina i oko 66.000 tona dizela, kao i 86.000 tona sirove nafte za potrebe državnih rezervi, kako bi se povećala sigurnost snabdevanja u nedeljama koje dolaze.
Vučić je inače tada poručio da su postojele rezerve dovoljne da građani „ne osete nestašice“, ali je dodao da će efekte situacije sa NIS-om najviše osetiti država.